Globalni poremećaji na tržištu hrane, uzrokovani poremećenim lancima opskrbe, ratovima i promjenama u međunarodnim odnosima, jasno su pokazali koliko je prehrambena sigurnost postala strateško pitanje. Upravo zbog toga Europska unija sve više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete, svjesna da hrana nije samo gospodarska kategorija, nego i temelj političke stabilnosti.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Unije, trendovi koji dolaze iz Bruxellesa predstavljaju jasan signal i za domaće vlasti – bez ozbiljnijih ulaganja u poljoprivredu teško je očekivati dugoročnu održivost sektora. Posebno se naglašava potreba da se, uz primarnu proizvodnju, snažnije ulaže u modernizaciju procesa, tehnologiju i jačanje proizvodnih kapaciteta.
Više sredstava, ali i veća očekivanja
Pozitivan pomak dolazi iz Vlade Federacije BiH, koja je za 2026. godinu osigurala 190 milijuna KM za poticaje u poljoprivredi, što je povećanje od osam milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Program, usvojen na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, predviđa raspodjelu sredstava kroz više ključnih segmenata.
Najveći dio sredstava – više od 116 milijuna KM – namijenjen je animalnoj proizvodnji, dok se 47,3 milijuna KM odnosi na strukturne mjere, od čega čak 41,68 milijuna KM ide na ruralni razvoj. Upravo taj segment nosi najveći potencijal za transformaciju sektora jer podrazumijeva ulaganja u modernu opremu, nove tehnologije i unapređenje proizvodnih procesa.
Za biljnu proizvodnju izdvojeno je 25 milijuna KM, dok ostatak sredstava ide na različite oblike podrške i obveze iz ranijih razdoblja. Ovakva raspodjela ukazuje na pokušaj balansiranja između očuvanja postojećih kapaciteta i pokretanja nužnih reformi.
Modernizacija kao ključ opstanka
Strukturne mjere i ulaganja u ruralni razvoj nisu samo financijska podrška – ona predstavljaju temelj za podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede. Sve zahtjevnija tržišta danas traže više od same proizvodnje: kvalitetu, kontinuitet isporuke, standardizaciju, ali i dodatnu vrijednost kroz brendiranje i priču o podrijetlu proizvoda.
Uz to, klimatske promjene dodatno otežavaju položaj proizvođača. Suše, nagle oborine i vremenski ekstremi postaju sve češći, a bez sustava navodnjavanja i zaštite proizvodnja ostaje izložena velikim rizicima. Upravo zato ulaganja u tehnologiju i otpornost više nisu opcija, nego nužnost.
Strukturni problemi koče razvoj
Unatoč povećanju izdvajanja, poljoprivredni sektor u Federaciji BiH i dalje opterećuju brojni problemi. Prema Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021.–2027., ključni izazovi su niska produktivnost, usitnjeni zemljišni posjedi i nedovoljna tržišna orijentacija proizvodnje.
Dodatni problem predstavlja nizak stupanj tehnološke opremljenosti i nedovoljno znanje u primjeni suvremenih agrotehničkih mjera. Većina obradivog zemljišta i dalje se ne navodnjava, što uz klimatske promjene dovodi do nestabilnih prinosa i smanjene konkurentnosti.
Organiziranost proizvođača također je na nezadovoljavajućoj razini, što otežava zajednički nastup na tržištu i smanjuje pregovaračku moć unutar lanca vrijednosti.
Potrebne reforme i europska podrška
Sve navedeno jasno pokazuje da su poljoprivredi u Federaciji BiH potrebne dublje i sustavne promjene. Financijska sredstva su važna, ali bez reformi u organizaciji proizvodnje, edukaciji i povezivanju proizvođača teško je očekivati značajniji iskorak.
Poseban izazov predstavlja nemogućnost pristupa IPARD fondovima, koji bi mogli značajno ubrzati modernizaciju sektora. Izostanak tih sredstava dodatno usporava približavanje europskim standardima i smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača.
Vrijeme za strateški zaokret
Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini nalazi se na prekretnici. S jedne strane postoje potencijali – prirodni resursi, tradicija i rastuća potražnja za kvalitetnom hranom. S druge strane, strukturne slabosti i spor tempo reformi i dalje ograničavaju razvoj.
Ako želi pratiti europske trendove i osigurati stabilnost vlastitog tržišta hrane, BiH mora odlučnije ulagati – ne samo u primarnu proizvodnju, nego i u modernizaciju, tehnologiju i jačanje cjelokupnog lanca vrijednosti. Samo takav pristup može donijeti dugoročnu održivost i konkurentnost domaće poljoprivrede.
Nema komentara:
Objavi komentar