Gostovanje poduzetnice Snježana Köprüner u emisiji Nedjeljom u 2 otvorilo je niz važnih tema o ekonomiji, industriji i društvu u Bosni i Hercegovini i regiji. Kao žena koja danas vodi proizvodne pogone u Travniku i Prozoru-Rami s oko 700 zaposlenih, Köprüner iz prve ruke govori o stvarnim problemima gospodarstva – ali i o potencijalu koji, kako tvrdi, još uvijek postoji, piše hrt.hr.
Od Zadra do njemačke industrije
Rođena u Benkovcu, odrasla u Zadru, obrazovanje je završila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, gdje se usmjerila prema energetici. Karijeru započinje u nekadašnjem industrijskom gigantu Bagat, gdje radi kao razvojna inženjerka na konstrukciji alatnih strojeva.
Sredinom 80-ih odlazi u Njemačku, gdje dodatno razvija znanja iz analize troškova i tržišta, posebno u kontekstu konkurentnosti strojogradnje. Upravo to iskustvo kasnije će biti ključno za njezin poslovni zaokret prema Bosni i Hercegovini.
Prekretnica: pomoć radnicima i privatizacija
Sudbinski trenutak dolazi kada joj se obraćaju radnici iz BiH u potrazi za poslovima. Iako ih nije osobno poznavala, odlučuje pomoći – što će se pretvoriti u dugoročnu poslovnu priču.
Nakon neuspjele prodaje tvrtke njemačkom investitoru Messer Cutting and Welding, radnici se ponovno nalaze u neizvjesnosti. Köprüner tada preuzima inicijativu i uspijeva uvjeriti vlasnike da krenu u privatizaciju. Godine 2004. tvrtka ima 52 zaposlenika i prihod od 400.000 eura. Danas broji više od 700 radnika i ostvaruje oko 35 milijuna eura godišnjeg prihoda.
Što proizvodi njezina tvrtka?
Proizvodnja se temelji na obradi metala – od sirovih ploča i profila do gotovih komponenti koje završavaju u strojevima diljem Europe. Riječ je o kompleksnom procesu koji uključuje rezanje, zavarivanje, strojnu obradu i lakiranje.
Konačni proizvodi ugrađuju se u strojeve velikih industrijskih sustava poput:
- Liebherr
- Grob
- DMG Mori
Ovaj model suradnje dio je šireg europskog lanca proizvodnje, gdje velike kompanije dio proizvodnje prebacuju na konkurentnija tržišta.
Plaće iznad prosjeka i fokus na radnike
U njezinim pogonima prosječna plaća prelazi 2000 KM, što je znatno iznad prosjeka u Federaciji BiH. No, ono po čemu se posebno ističe jest odnos prema zaposlenicima.
U Travniku je izgradila vrtić za djecu radnika, kapaciteta 63 mjesta, uz subvencioniranu cijenu za zaposlenike, dok samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ideja je nastala iz konkretne potrebe – velikog broja mladih zaposlenika i njihovih obitelji.
Vizija: stanovi za radnike
Köprüner ne planira stati na industriji. Pokrenula je projekt izgradnje stambenog naselja za radnike, temeljen na modelu dugoročnog najma koji vodi prema vlasništvu.
Cilj je zadržati mlade ljude u zemlji, nudeći im stabilnost bez potrebe za odlaskom u inozemstvo. Model predviđa da stanari kroz deset godina otplaćuju stan, a sve uplate ulaze u konačnu cijenu nekretnine.
Kritika ekonomije bez proizvodnje
Jedna od ključnih poruka njezina gostovanja odnosi se na kritiku ekonomije koja se oslanja na rentu i usluge, a zanemaruje proizvodnju.
Prema njezinim riječima, društvo ne može dugoročno napredovati bez razvoja primarnih i industrijskih djelatnosti. Upozorava kako se danas često živi od prodaje imovine i uslužnih djelatnosti, dok se zanemaruje stvaranje nove vrijednosti.
Industrija nekad i danas
Prisjećajući se rada u Bagatu, ali i industrijske snage bivše države, ističe kako su tadašnji inženjeri i radnici bili na svjetskoj razini. Danas, kaže, svjedočimo devastaciji industrijskih kapaciteta.
Kao primjer navodi činjenicu da su se nekada veliki projekti realizirali domaćim znanjem, dok je danas to gotovo nezamislivo.
Obrazovanje kao ključni problem
Posebno zabrinjava stanje u obrazovanju. Kroz interne testove u svojoj tvrtki, Köprüner je uočila ozbiljne nedostatke u znanju mladih – od osnovnoškolskih do fakultetskih razina.
Kritizira praksu kupovine diploma i pritiske na obrazovni sustav, ističući kako se time dugoročno šteti upravo mladima.
BiH – zemlja potencijala
Unatoč svemu, njezin pogled na Bosnu i Hercegovinu ostaje pozitivan. Smatra da je riječ o zemlji velikih mogućnosti i kvalitetnih ljudi, ali i da negativna percepcija često dolazi iz političkih narativa, a ne stvarnog života.
Njezina osobna ambicija dodatno potvrđuje tu vjeru – želi razviti tvrtku do razine koja će omogućiti povratak njezina sina iz Njemačke.
Snježana Köprüner zagovara meritokratsko društvo u kojem će znanje, rad i sposobnost biti ključ uspjeha. U vremenu kada mnogi odlaze, njezin primjer pokazuje da je moguće graditi i razvijati industriju i u Bosni i Hercegovini – ali uz jasnu viziju, ulaganje u ljude i povratak proizvodnji kao temelju ekonomije.
Nema komentara:
Objavi komentar