U Zagrebu je 24. i 25. travnja 2026. godine održan TradFest, međunarodna konferencija koja okuplja tradicionalne i konzervativne lidere, intelektualce i aktiviste iz različitih zemalja. Drugog dana programa, održanog u hotelu Dubrovnik, posebnu je pozornost izazvala tema „Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta“, ali i govor kardinala u miru Vinka Puljića koji je, unatoč umjerenom tonu, izazvao burne reakcije dijela javnosti.
Kardinalu Puljiću tom je prigodom dodijeljeno priznanje „Svjedok godine“ za njegov dugogodišnji doprinos očuvanju vjere i identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini. U svom izlaganju pod naslovom „Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost“ jasno je naglasio kako govori kao pastir, a ne kao politički akter.
Govoreći o posljedicama Daytonski sporazum, Puljić je podsjetio da je kraj rata donio mir, ali i, kako je rekao, „nakaradno uređenu državu“. Posebno je istaknuo demografski pad među Hrvatima katolicima u BiH, naglasivši da je polovica vjernika nestala te da su prisutni nesigurnost i nepovjerenje.
„Pitanje opstanka Hrvata u BiH jest i pitanje opstanka Katoličke crkve u BiH“, poručio je, upozorivši na duboke društvene i političke neravnoteže.
Kardinal je u više navrata naglašavao potrebu jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, slikovito ih usporedivši s tronošcem – ako jedna noga nedostaje, cijela konstrukcija se urušava. U evanđeoskom duhu dodao je kako ne može šutjeti na nepravdu, bez obzira na političke posljedice.
„Ja znam da moć upravlja svijetom, ali ja ne mogu prestati pričati o jednakopravnosti, dostojanstvu čovjeka i obrani slobode vjere“, kazao je.
Posebno snažnu poruku uputio je o odgovornosti svakog pojedinca i naroda: „Potrebno je da svatko ima hrabrosti očistiti svoju avliju, a pritom ne bacati smeće u tuđe dvorište.“
Svoj govor zaključio je pozivom na pomirenje kroz „tri p“ – praštanje, pomirenje i povjerenje – kao jedini put za izlazak iz začaranog kruga netrpeljivosti.
Ipak, upravo takve poruke bile su dovoljne da izazovu oštru reakciju Nihada Aličkovića, predsjednika AntiDayton pokreta, koji je javno zatražio od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da po povratku u BiH privede kardinala Puljića na saslušanje zbog, kako tvrdi, „antidržavnog djelovanja“.
Aličković smatra da zagovaranje trećeg entiteta predstavlja udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te je u objavi na društvenim mrežama naveo kako takve ideje vode podjeli države.
Reakcije su dodatno potaknute činjenicom da je na konferenciji predstavljena i karta moguće teritorijalne reorganizacije BiH, koja uključuje više administrativnih jedinica, među njima Republiku Srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku republiku te Brčko distrikt.
Unatoč tome, kardinal Puljić je jasno naglasio da Crkva ne nudi politička rješenja, već moralne smjernice, te da se pitanja unutarnjeg uređenja države moraju rješavati kroz političke institucije.
„Ne mogu pristati na nepravdu, ali rješenja se moraju tražiti političkim putem“, zaključio je.
Dok jedni u njegovim riječima vide poziv na dijalog, jednakopravnost i stabilnost, drugi ih tumače kao političku provokaciju. No ostaje činjenica da su riječi kardinala Puljića, iako izrečene u mirnom i pastoralnom tonu, otvorile nova stara pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine – i granicama slobode govora u javnom prostoru.
Nema komentara:
Objavi komentar