Planirana ruta Južne interkonekcije i način eksproprijacije zemljišta Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ulazi u novu fazu, nakon što je Vlada Federacije BiH u parlamentarnu proceduru uputila izmjene zakona s ciljem ubrzanja njegove realizacije. Riječ je o jednom od ključnih energetskih projekata koji bi trebao značajno ojačati energetsku sigurnost zemlje i omogućiti diversifikaciju izvora opskrbe prirodnim plinom, piše Klix.ba.
Prema planovima, budući plinovod prolazit će kroz više pravaca unutar Bosne i Hercegovine. Glavna trasa predviđena je na relaciji Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, dok će drugi krak ići od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara. Osim toga, projekt uključuje i dodatne odvojke prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, kao i prema Čapljini te dodatni pravac Kladanj – Tuzla.
Planirano je i povezivanje novog plinovoda s postojećim transportnim sustavom na relaciji Travnik – Zenica – Visoko – Sarajevo – Zvornik, čime bi se dodatno ojačala plinska mreža u zemlji.
Važan segment projekta odnosi se na eksproprijaciju zemljišta potrebnog za izgradnju infrastrukture. Zakonskim prijedlogom jasno je definirana razlika između privatne i javne imovine. U slučaju privatnog zemljišta, investitor je obvezan isplatiti naknadu vlasnicima za oduzete nekretnine.
S druge strane, kada je riječ o zemljištu u vlasništvu Federacije BiH, kantona, gradova, općina ili javnih poduzeća i ustanova, investitor neće imati obvezu plaćanja naknade za eksproprijaciju.
Kako bi se izbjegla administrativna kašnjenja, predviđeno je formiranje posebnih komisija na razini općina koje će prioritetno rješavati predmete vezane uz ovaj projekt. Također, eksproprirane nekretnine dobit će status dobra od općeg interesa, što bi trebalo ubrzati postupke i pojednostaviti upis promjena u zemljišnim knjigama.
Cjelokupni projekt Južne interkonekcije smatra se strateškim za Federaciju BiH jer bi trebao osigurati stabilniju i sigurniju opskrbu plinom, smanjiti ovisnost o jednom dobavljaču te omogućiti bolje povezivanje s europskim energetskim tržištem.
Nema komentara:
Objavi komentar