Dan koji Mostar nikad nije zaboravio: jedna detonacija označila je početak rata

foto: Kamenjar / Posljedice eksplozije cisterne u Mostaru

Novija povijest Mostara obilježena je traumatičnim događajima koji su započeli 3. travnja 1992. godine. Tog popodneva, oko 17:15 sati, odjeknula je eksplozija cisterne na autobusnom stajalištu u naselju Zalik, preko puta Sjevernog logora, u kojem su tada bile smještene jedinice JNA i rezervisti. Taj trenutak označio je početak rata u Mostaru, uvodeći grad u razdoblje straha, gubitaka i razaranja, piše Bljesak.info.

Eksplozija je odjeknula cijelim gradom, a materijalna šteta bila je ogromna. Nažalost, život je izgubilo četvero ljudi. Među njima su bili Milenko Marić i Mate Raič, koji su poginuli na licu mjesta dok su prolazili cestom pored vojarne. Njihova vozila i tijela uništeni su do te mjere da obitelj Mate Raiča nije mogla obaviti sahranu. Treći stradali bio je Ivan Kožul, koji je poginuo od pada dijelova vojarne dok se vozio u automobilu. Uz njih, život je izgubio i jedan vojnik JNA.

U tom trenutku, zgrada Mostarke, doma radijske postaje, pogođena je granatom. Glavni urednik Hrvatske radiopostaje Mostar, Veselko Čerkez, prisjetio se razgovora s generalom JNA Momčilom Perišićem, koji je zaprijetio granatiranjem grada:

"Ako se ne prestane s provokacijama, koje ugrožavaju mir i bezbednost, ja ću granatirati Mostar, deo po deo."
Čerkez je odgovorio:
"Ali, generale, ne mogu vjerovati, o čemu govorite?! Kakve provokacije?"
Perišić je precizirao:
"U 10:10 granatiram Cim, u 10:20 Iliće, u 10:30 Beli breg!"

Teorije o uzroku eksplozije cisterne razlikovale su se: neki tvrde da je cisterna bila puna goriva i minirana s tajmerom, drugi da je sadržavala eksploziv i granate aktivirane daljinskim upravljačem, dok su treći pretpostavljali da je na nju bačen dinamit iz vozila u pokretu. Beogradska Politika sljedećeg dana izvijestila je o "diverzantsko-terorističkoj akciji u Zaliku i napadu na gradsku vojarnu JNA Mostarski bataljon".

Samo nekoliko dana kasnije, 6. travnja, Bosna i Hercegovina bit će međunarodno priznata, a već 7. travnja počela su granatiranja mostarskih naselja pod zapovjedništvom generala Perišića. U tim napadima poginulo je najviše civila, uništeni su gotovo svi mostovi na Neretvi osim Starog Mosta, značajan broj vjerskih objekata, uključujući crkvu u Potocima, franjevački samostan i crkvu u Mostaru, Biskupski dvor te samostan časnih sestara. Od tadašnjih 14 džamija, neoštećene su ostale samo dvije.

Taj proljetni dan, 3. travnja 1992., ostao je urezan u pamćenje Mostaraca kao početak jednog od najmračnijih razdoblja u povijesti grada. Eksplozija u Zaliku simbol je trenutka kada je Mostar prestao biti miran grad na Neretvi i postao poprište sukoba koji će trajati godinama.