Na današnji dan, 6. travnja, navršava se točno 25 godina od upada u Hercegovačku banku, događaja koji i danas izaziva brojne rasprave i različita tumačenja u javnosti.
Hercegovačka banka početkom 2000-ih bila je jedna od ključnih financijskih institucija u Bosni i Hercegovini, posebno među Hrvatima. Od ukupno 42 banke u Federaciji BiH 2001. godine, sudjelovala je s oko 36 posto u financijskim tokovima, što govori o njezinoj važnosti za tadašnje gospodarstvo.
Cijeli slučaj odvijao se u osjetljivom političkom trenutku, nakon proglašenja Hrvatske samouprave, kojom se nastojalo osporiti tadašnji model upravljanja državom. Međunarodna zajednica sumnjala je da se putem banke financiraju aktivnosti povezane s tim projektom, no takve tvrdnje nikada nisu pravomoćno dokazane.
Dana 6. travnja 2001. pripadnici međunarodnih snaga i federalne policije proveli su akciju u zapadnom dijelu Mostara, gdje je bilo sjedište banke. Tijekom operacije korištena su oklopna vozila, a pokušano je i izuzimanje trezora. Nekoliko dana kasnije uslijedila je i druga akcija u kojoj su korištena i eksplozivna sredstva kako bi se pristupilo sadržaju sefa.
Nakon tih događaja banka je stavljena pod privremenu upravu i nikada se nije u potpunosti oporavila. Tisuće poduzeća ostale su bez svojih sredstava, kao i deseci tisuća štediša, dok pravosudni epilog slučaja ni do danas nije u potpunosti razjašnjen.
Revizije domaćih institucija i međunarodnih kuća nisu utvrdile nezakonitosti u poslovanju banke, no unatoč tome, političke i medijske polemike o navodnim zlouporabama trajale su godinama.
Posebnu pažnju izazvali su i sudski postupci protiv tadašnjih političkih dužnosnika, koji su kasnije poništavani ili obustavljani bez konačne presude.
Privremena uprava nad bankom trajala je više od desetljeća, a 2012. godine banka je izgubila dozvolu za rad i započet je postupak likvidacije.
Četvrt stoljeća kasnije, upad u Hercegovačku banku ostaje simbol gaženja jednog naroda i složenog razdoblja u kojem su se isprepletali politika, ekonomija i međunarodni utjecaji. Za jedne riječ je o političkom pritisku i nepravdi, dok drugi taj događaj promatraju kao dio pokušaja uspostave financijske kontrole u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
Ova pljačka stoljeća se po svijetu prepričava kako je Hercegovačka banka bio ”Dobar posao u Mostaru” aludirajući na film ”Dobar posao u Italiji”.
Nema komentara:
Objavi komentar