Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u siječnju ove godine u Bosni i Hercegovini bilo je zaposleno 850.095 osoba, od čega 390.182 žene. U odnosu na prosinac 2025. godine, broj zaposlenih smanjen je za 0,5 posto, dok je broj zaposlenih žena manji za 0,3 posto. To u praksi znači da je u samo mjesec dana bez posla ostalo nešto manje od 4.500 radnika.
Najveći sektori zapošljavanja
Najveći broj zaposlenih koncentriran je u nekoliko ključnih djelatnosti. Prednjači prerađivačka industrija s 160.026 zaposlenih, dok je odmah iza nje trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala sa 157.996 radnika. Upravo ova dva sektora zajedno zapošljavaju više od 300.000 ljudi, što jasno pokazuje strukturu domaćeg tržišta rada.
Slijede javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje sa 77.086 zaposlenih, potom obrazovanje sa 72.474, te zdravstvo i socijalna skrb sa 63.221 radnikom. U sektoru ugostiteljstva zaposleno je 42.469 osoba, građevinarstvu 42.097, a prijevozu i skladištenju 39.323 radnika.
Značajan broj zaposlenih bilježe i informacijske i komunikacijske djelatnosti s 29.891 radnikom, kao i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 27.760 zaposlenih. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavaju 20.499 ljudi, financijski sektor 19.079, dok je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno 18.796 osoba.
U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i klimatizacijom radi 17.862 zaposlenih, dok umjetnost, zabava i rekreacija zapošljavaju 15.142 osobe. Vađenje ruda i kamena broji 14.847 radnika, a opskrba vodom i gospodarenje otpadom 13.645.
Najmanje zaposlenih evidentirano je u sektoru poslovanja nekretninama, gdje radi svega 3.316 osoba.
Pad zaposlenosti i zabrinutost ekonomista
Pad zaposlenosti na mjesečnoj razini dodatno zabrinjava, osobito u kontekstu strukture gospodarstva. Ekonomist Igor Gavran upozorava kako dominantna uloga trgovine ne može osigurati dugoročni gospodarski rast.
Prema njegovim riječima, problem leži u činjenici da se velik dio trgovine odnosi na uvoznu robu, što negativno utječe na domaću proizvodnju i povećava ovisnost o stranim tržištima. Uz to, plaće u trgovini često su niske, a radna mjesta zahtijevaju minimalnu razinu kvalifikacija, što dodatno ograničava razvoj.
Gavran ističe kako zabrinjava i velik udio zaposlenih u javnom sektoru. Kada se uz javnu upravu uračunaju i javna poduzeća te dijelovi zdravstva, postaje jasno da javni sektor dominira u odnosu na proizvodne djelatnosti.
Industrija kao ključ razvoja
Kao jedini održivi temelj gospodarskog rasta, Gavran vidi industriju i proizvodnju, posebno onu koja stvara finalne i tehnološki napredne proizvode s visokom dodanom vrijednošću.
Naglašava i da bi poljoprivreda trebala imati znatno veću ulogu u gospodarstvu, budući da bez snažne domaće proizvodnje hrane država ostaje ovisna o uvozu.
Istodobno upozorava na negativne trendove poput gašenja velikih industrijskih kapaciteta i zanemarivanja ključnih sektora poput prijevoza i poljoprivrede. Bez novih ulaganja i strateškog zaokreta, smatra, teško je očekivati pozitivan razvoj tržišta rada.
Zaključno, podaci pokazuju kako tržište rada u Bosni i Hercegovini ostaje snažno oslonjeno na trgovinu i javni sektor, dok proizvodnja i izvozno orijentirane djelatnosti još uvijek nemaju ulogu kakvu bi trebale imati za dugoročno stabilan gospodarski rast.
Nema komentara:
Objavi komentar