Koliko nas stvarno košta gorivo? Više od pola cijene odlazi na namete

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci bilježe kontinuiran rast, a građani se sve češće pitaju – što zapravo plaćaju kada natoče spremnik? Iako se na prvi pogled čini da je riječ isključivo o cijeni nafte na svjetskom tržištu, stvarnost je znatno složenija, prenosi Mostar.live.

Prema podacima Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), cijena litre goriva u BiH sastoji se od niza stavki koje značajno povećavaju konačni iznos. Osim nabavne cijene nafte i troškova prerade, u cijenu ulaze i porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, akcize, cestarine, marže distributera te troškovi skladištenja i transporta kroz naftne terminale.

Prema prosječnim cijenama iz ožujka 2026. godine, građani u Federaciji BiH za litru benzina izdvajaju oko 2,48 KM, dok je cijena dizela dosegnula približno 3,06 KM. U Republici Srpskoj cijene su gotovo identične – benzin se prodaje za oko 2,56 KM, a dizel za oko 3,05 KM po litri.

Analize pokazuju kako značajan dio ove cijene zapravo čine državna davanja. Prihodi od akciza i cestarina dosežu milijardske iznose – u posljednjih pet godina od akciza je prikupljeno oko 2,16 milijardi KM, dok su prihodi od cestarina iznosili čak 3,45 milijardi KM.

Sva ova sredstva slijevaju se na jedinstveni račun Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, nakon čega se raspodjeljuju između entiteta i Brčko distrikta.

Stručnjaci upozoravaju kako visoki fiskalni nameti imaju izravan utjecaj ne samo na cijene goriva, nego i na ukupne troškove života. Budući da gorivo utječe na cijene prijevoza, hrane i drugih usluga, njegov rast pokreće lančanu reakciju poskupljenja u gotovo svim sektorima.

U situaciji kada cijene nafte na svjetskom tržištu stalno variraju, jasno je da vozači u Bosni i Hercegovini ne plaćaju samo gorivo – već i značajan udio državnih nameta koji čine svaku natočenu litru znatno skupljom.