Vrijednost uvoza kave u Bosnu i Hercegovinu tijekom 2025. godine dosegnula je 234,6 milijuna konvertibilnih maraka, što predstavlja značajan rast od 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, količinski uvoz zabilježio je tek blagi porast od 0,9 posto, što jasno pokazuje kako rast vrijednosti nije rezultat veće potrošnje, već prvenstveno viših cijena na globalnom tržištu.
Sličan trend zabilježen je i na strani izvoza. Ukupna vrijednost izvoza kave iz BiH u 2025. godini iznosila je gotovo 24 milijuna KM, što je povećanje od 36,4 posto u odnosu na godinu ranije. Međutim, količinski izvoz je pao za 3,2 posto, odnosno izvezeno je 45 tona kave manje nego u prethodnoj godini.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, riječ je o trendu koji je obilježio cijelo globalno tržište. Tijekom prošle godine zabilježen je snažan rast cijena kave, koji je dosegnuo povijesne maksimume. Iako se u 2026. godini očekuje blagi pad cijena, procjene su da će one i dalje ostati iznad dugoročnog prosjeka.
U sektoru trgovine kavom Bosna i Hercegovina i dalje je izrazito ovisna o uvozu, što potvrđuje i deficit od 210,7 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 10,2 posto, što dodatno naglašava neravnotežu u ovom segmentu gospodarstva.
Kada je riječ o izvoznim tržištima, dominira nekoliko zemalja – Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Hrvatska, Njemačka i Austrija – koje zajedno čine više od 86 posto ukupnog izvoza. Ovakva koncentracija ukazuje na snažnu povezanost s bh. dijasporom, ali i na potrošače naviknute na tradicionalnu pripremu kave.
S druge strane, uvoz je također snažno koncentriran na nekoliko ključnih dobavljača. Brazil, unatoč padu količinskog uvoza od 16,4 posto, i dalje zadržava poziciju glavnog dobavljača. Istodobno, Indija i Vijetnam bilježe snažan rast, kako količinski tako i vrijednosno, što upućuje na promjene u strukturi nabave i veću zastupljenost sorte robusta, koja je u pravilu cjenovno povoljnija.
Prosječna cijena kave na svjetskom tržištu početkom godine iznosila je oko 361 američki cent po funti, što predstavlja pad od oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ipak, unatoč tom padu, cijene su i dalje relativno visoke, što će se, prema procjenama, i dalje odražavati na tržište u Bosni i Hercegovini.
Nema komentara:
Objavi komentar