Građane Bosne i Hercegovine i jutros je dočekalo novo poskupljenje goriva na benzinskim pumpama, kao posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku koja je uzdrmala globalno tržište sirove nafte. Riječ je o nastavku trenda rasta cijena koji dodatno opterećuje ionako osjetljiv kućni budžet, piše Raport.
Prema najnovijim podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna cijena litre premium bezolovnog benzina 95 viša je za 0,05 KM u odnosu na jučer, dok je dizel poskupio za 0,06 KM. Tako sada prosječna cijena benzina u Federaciji BiH iznosi 2,61 KM po litri, dok je za dizel potrebno izdvojiti čak 3,29 KM po litri.
Dizel skuplji, ali ne zadugo?
Zanimljivo je da je dizel trenutačno značajno skuplji od benzina, što nije bio slučaj prije četiri godine tijekom početka rata u Ukrajini. Međutim, prema riječima vlasnika benzinskih pumpi TIOIL, Tihomira Matoševića, takav odnos cijena neće dugo potrajati.
Kako pojašnjava, razlog leži u zalihama goriva. Benzinske pumpe još uvijek raspolažu starim zalihama benzina koje su nabavljene po nižim cijenama, zbog čega se njegova cijena sporije prilagođava tržištu. S druge strane, dizel se brže troši, pa se i nova, skuplja nabavna cijena brže odražava na krajnju cijenu.
“Zalihe nafte se potroše za sedam dana, dok benzina ima i do mjesec i pol. Da se danas nabavi gorivo, njegova cijena bi bila veća od 3 KM po litri”, ističe Matošević.
Dodaje kako je realno očekivati da će cijena benzina u narednom razdoblju rasti i približiti se cijeni dizela, uz razliku od svega 15 do 20 feninga.
Tržište nepredvidivo, pumpaši pod pritiskom
Daljnji razvoj situacije na tržištu izuzetno je teško prognozirati. Globalne cijene nafte podložne su naglim promjenama, često uvjetovanim političkim izjavama i geopolitičkim kretanjima.
Matošević navodi primjer izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o pregovorima s Iranom, koja je u jednom trenutku izazvala pad cijena na burzama. Takve oscilacije dodatno otežavaju poslovanje domaćih distributera goriva.
Poseban problem predstavljaju zakonski ograničene marže i postojanje starih zaliha, zbog čega mnoge benzinske pumpe trenutno posluju s gubitkom. Kako tvrdi, čak 60 posto pumpi nalazi se u minusu jer su prisiljene prodavati gorivo po nižim cijenama od nabavnih.
“Gorivo koje danas nabavljamo košta i do 3,55 KM po litri, a prodajemo ga znatno jeftinije. Ako cijene padnu, bit ćemo dodatno oštećeni jer ćemo skupo kupljeno gorivo morati prodavati ispod cijene”, upozorava.
Rješenje u smanjenju davanja?
Sugovornik portala Raport smatra kako bi značajno olakšanje donijelo ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo. Prema njegovim procjenama, takva mjera bi odmah snizila cijenu dizela za oko 30 feninga, a benzina za oko 35 feninga po litri.
Ističe i kako se teret poskupljenja često neopravdano prebacuje isključivo na distributere, dok se uloga države u formiranju cijena zanemaruje.
Unatoč svemu, Matošević izražava nadu da trenutna kriza na tržištu nafte neće dugo trajati, iako priznaje da je u ovakvim okolnostima gotovo nemoguće davati pouzdane prognoze.
U međuvremenu, građanima preostaje tek da se prilagode novim cijenama koje, sudeći prema trenutnim kretanjima, još nisu dosegnule svoj vrhunac.
Nema komentara:
Objavi komentar