 |
| foto Shutterstock |
Inflacija i dalje snažno utječe na svakodnevni život građana. Cijene proizvoda i usluga rastu brže od plaća i mirovina, a posljedice tog nesrazmjera sve se više osjećaju u životnom standardu stanovništva.
Paradoks je u tome što se, unatoč pogoršanju kupovne moći, Hrvatska istodobno može pohvaliti vrlo dobrim makroekonomskim pokazateljima. Zemlja se nalazi među državama Europske unije s najvećim gospodarskim rastom, a projekcije sugeriraju da bi se takav trend mogao zadržati i do kraja godine, piše Slobodna Dalmacija.
Ipak, za velik dio građana takve statistike ne znače mnogo. Dok gospodarstvo na papiru raste, svakodnevni troškovi života sve su veći, pa mnogi osjećaju kako im financijska situacija iz mjeseca u mjesec postaje sve teža.
Turizam s istim prihodima, ali većim troškovima
Velike nade ponovno su usmjerene prema turističkoj sezoni. Mnogi u Dalmaciji očekuju da će tijekom ljeta zaraditi više nego prošle godine, no ekonomske procjene ne idu u tom smjeru.
Prema pokazateljima, turistička sezona 2026. mogla bi po ukupnim brojkama biti vrlo slična prošlogodišnjoj. Međutim, troškovi poslovanja u međuvremenu su značajno porasli – posebno zbog inflacije i poskupljenja energenata.
Hotelijeri, ugostitelji, iznajmljivači, trgovci i prijevoznici suočavaju se s višim ulaznim troškovima, dok istodobno imaju sve manje prostora za povećanje cijena. Zbog toga će mnogi morati prihvatiti manju zaradu nego ranijih godina.
Plaće stagniraju
S druge strane, radnici u turizmu zasad ne mogu očekivati veće plaće. Poslodavci ih, doduše, ne planiraju smanjivati jer se radne snage ionako teško pronalazi, ali prostora za povećanja gotovo da nema.
Primjerice, skiperi u nautičkom turizmu dnevno zarađuju oko stotinu eura, no u tom je sektoru već ranije dosegnut vrhunac zarade jer je ponuda brodova i izleta premašila potražnju.
Pizza-majstori u pojedinim restoranima dosežu i oko dvije tisuće eura neto mjesečno, dok oni koji rade i na roštilju mogu zaraditi i više. Ipak, ni oni ovog ljeta najvjerojatnije neće dobiti povišicu.
Vozači, bez kojih opskrba turističkog sektora ne bi funkcionirala, primaju između 1500 i 2000 eura neto. Konobari su u sličnoj situaciji, iako kod njih konačna zarada uvelike ovisi o bakšišu. U lokalima s imućnijom klijentelom neki uspiju dosegnuti i tri tisuće eura mjesečno, ali takvi su slučajevi ipak rijetki.
Sve više stranih radnika
Poslovi čišćenja apartmana plaćaju se oko deset do petnaest eura po satu, ovisno o lokaciji i uvjetima rada. Međutim, ni na tom području ne očekuje se rast cijene rada, dijelom i zbog sve većeg dolaska radnica iz azijskih zemalja koje su spremne raditi za tu satnicu.
Kuhari i dalje spadaju među najtraženija zanimanja u turizmu. Njihove plaće najčešće se kreću između 2200 i 3000 eura neto, ovisno o iskustvu i reputaciji. Ipak, riječ je o vrlo zahtjevnom poslu koji tijekom sezone gotovo ne poznaje slobodan dan.
Sobarice i čistačice uglavnom zarađuju između 1200 i 1300 eura neto, što je blizu medijalne plaće u Hrvatskoj, a i u tim zanimanjima sve je više radnika iz inozemstva.
Sezonski rad i dalje problem
Iako ove zarade na prvi pogled djeluju pristojno, velik dio njih odnosi se isključivo na razdoblje turističke sezone. U zimskim mjesecima prihodi mnogima značajno padaju, pa prosječna godišnja zarada bude znatno niža.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih brojni radnici iz turizma odlaze raditi u inozemstvo. U Austriji, primjerice, razmak između zimske i ljetne turističke sezone traje svega mjesec ili dva, što omogućuje gotovo cjelogodišnji rad i stabilnije prihode.
Zbog toga mnogi kuhari, konobari i drugi turistički radnici ondje ostvaruju veću zaradu – ali uz znatno intenzivniji rad tijekom cijele godine.
Nema komentara:
Objavi komentar