Državna televizija Bosne i Hercegovine, BHRT, ponovno traži hitnu pomoć kako bi izbjegla ozbiljne financijske poteškoće i nove blokade računa. Slamka spasa ovaj put tražena je na sjednici Komisije za informiranje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a rješenje koje se predlaže ponovno uključuje – obvezno plaćanje RTV pristojbe za sve stanovnike Federacije.
Kako navodi BHRT, od federalnih vlasti zatraženo je da u što kraćem roku usvoje izmjene Zakona o izvršnom postupku. Cilj je jasno definirati da je neplaćanje RTV pristojbe kažnjivo i zakonom zabranjeno. Time bi se, tvrde na državnoj televiziji, osigurala stabilnija financijska osnova za rad BHRT-a, ali i Federalne televizije.
Problem naplate RTV pristojbe traje godinama. Trenutačno se ona u Federaciji BiH naplaćuje samo u četiri županije, što značajno smanjuje prihode javnog servisa. Upravo zbog toga BHRT upozorava da se suočava s ozbiljnim financijskim pritiscima i prijetnjom novih blokada računa.
Predstavnik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Edis Fočo ističe kako se odgovornost već godinama prebacuje između domaćih vlasti i međunarodne zajednice.
“Jučer smo opet pisali visokom predstavniku, danas smo poslali urgenciju i Parlamentu Federacije BiH i nadamo se da će netko pronaći rješenje”, rekao je Fočo, naglašavajući da zaposlenici već dugo žive u neizvjesnosti.
S druge strane, direktorica BHT1 Neda Tadić upozorava da se situacija dodatno pogoršava jer političke reakcije gotovo da nema.
“Rad nam je sve otežaniji. Prijete blokade računa, uvjeti rada postaju sve teži, već smo prisiljeni otkazivati neka snimanja i izravne prijenose. Menadžment nema nikakvih informacija što će se dalje dogoditi, ali jasno je da je pred nama iznimno izazovno razdoblje”, kazala je Tadić.
Financijski problemi BHRT-a dodatno su produbljeni zbog dugovanja RTRS-a, koja prema navodima državne televizije prelaze 100 milijuna konvertibilnih maraka po osnovi naplaćene RTV pristojbe. Uz to, BHRT upozorava i na političke blokade, podsjećajući da su pojedini ministri iz redova SNSD-a ranije poručili kako državnom javnom servisu ne treba pružati financijsku pomoć jer ga ne smatraju državnom institucijom.
U međuvremenu, javni servis suočava se i s novim prijetnjama blokade računa. Uz dugovanja prema radnicima, uskoro bi mogla uslijediti i blokada zbog duga od oko 22 milijuna KM prema Europskoj radiodifuznoj uniji.
Sve to dodatno povećava zabrinutost među zaposlenicima. Na BHRT-u danas radi oko 770 ljudi koji, kako ističu iz ove kuće, zajedno sa svojim obiteljima strahuju za vlastitu egzistenciju.
Javni medij, osobito onaj na državnoj razini, bez sumnje ima važnu ulogu u informiranju građana i očuvanju javnog prostora. Međutim, način na koji se godinama pokušava rješavati kriza BHRT-a ponovno otvara isto pitanje: hoće li teret spašavanja državnog servisa opet pasti na leđa građana.
Umjesto trajnog i pravednog sustavnog rješenja, čini se da se i ovaj put traži najlakši izlaz – dodatno obvezivanje (harač) stanovništva da financira sustav koji već dugo funkcionira bez jasne odgovornosti i političkog konsenzusa.
Nema komentara:
Objavi komentar