Očekivana inflacija u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu iznosi 3,20 posto, uz procjenu postupne stabilizacije u narednoj, 2027. godini, kada bi inflacija trebala pasti na 2,80 posto. Takve su prognoze Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da bi stvarna kretanja mogla biti znatno nepovoljnija, dok građani već sada osjećaju snažan udar na kućne budžete zbog kontinuiranih poskupljenja.
Prema navodima BHRT-a, pojedini analitičari procjenjuju da bi inflacija u 2026. godini mogla doseći i do deset posto. U međuvremenu, svakodnevica građana obilježena je rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja, što dodatno produbljuje zabrinutost za životni standard.
Pozivi na korekciju cijena
Zbog sve težeg položaja potrošača, Vladi Republike Srpske upućen je zahtjev da hitno analizira i korigira cijene osnovnih proizvoda i usluga. Sindikati i udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da je životni standard građana direktno ugrožen.
Murisa Marić iz Udruge potrošača „Don“ ističe kako je u moru najava novih poskupljenja teško pronaći bilo kakvu računicu koja bi bila u korist potrošača. Kako navodi, čak i najavljena stopa inflacije predstavlja dodatni udar na već osiromašene kućne budžete, uz veliko pitanje koliko dugo će građani moći izdržati novi val poskupljenja.
Iz Saveza sindikata Republike Srpske poručuju da očekuju od Vlade brzu i konkretnu reakciju, uz jasne mjere i precizne rokove s ciljem zaštite životnog standarda radnika i svih građana. U suprotnom, najavljuju preduzimanje daljnjih koraka u zaštiti prava i interesa radnika.
Optimistične prognoze i pesimistična realnost
Dok konkretne reakcije vlasti u Bosni i Hercegovini izostaju, nova poskupljenja se često pravdaju „slobodom tržišta“. U takvim okolnostima, Centralna banka BiH objavila je svoje makroekonomske prognoze, prema kojima se u 2026. godini očekuje blagi rast inflacije na 3,20 posto, uz stabilizaciju u narednom periodu.
Ekonomski analitičari, međutim, ove prognoze ocjenjuju optimističnima. Aleksandar Ljuboja smatra da bi, sa aspekta očuvanja vrijednosti novca, bilo prihvatljivo zadržati inflaciju u rasponu od četiri do pet posto. Ipak, upozorava da bi i takav scenarij bio izazovan za domaću ekonomiju, posebno u kontekstu mogućeg usporavanja gospodarskog rasta.
Poređenje s eurozonom
Za razliku od Bosne i Hercegovine, u eurozoni se prema makroekonomskim projekcijama očekuje stabilizacija cijena i blagi gospodarski rast. Ukupna inflacija za 2026. godinu procjenjuje se na 1,9 posto, što dodatno naglašava razliku u ekonomskim kretanjima i izazovima s kojima se suočavaju građani BiH.
I dok prognoze ostaju predmet rasprava, jedno je sigurno – 2026. godina donosi nastavak neizvjesnosti, a teret inflacije i poskupljenja i dalje će u najvećoj mjeri nositi građani.
Nema komentara:
Objavi komentar