Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku kojom se ukida odredba Zakona o unutarnjoj trgovini koja je propisivala zabranu rada trgovina nedjeljom te u dane državnih i drugih praznika. Sud je utvrdio da je riječ o neustavnoj mjeri koja zadire u slobodu poduzetništva zajamčenu Ustavom Crne Gore te narušava načelo jednakosti svih pred zakonom.
Odluka je donesena na sjednici održanoj 28. siječnja, kada je ukinut član 35a navedenog zakona. U obrazloženju se ističe da je zakonodavac omogućio rad nedjeljom i praznicima samo određenim kategorijama trgovaca, dok je ostalima to pravo uskratio, čime su pojedini poduzetnici dovedeni u povlašten, a drugi u neravnopravan položaj bez jasno utemeljenog razloga.
Ustavni sud podsjeća da Ustav jamči zaposlenima pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali da ne propisuje obvezu korištenja tog odmora isključivo nedjeljom. Navodi se i da je Crna Gora potpisnica Konvencije o tjednom odmoru u trgovini i uredima, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u tjednu, uz preporuku da se, kada je to moguće, taj dan podudara s tradicionalnim danom odmora, ali bez izričite obveze da to bude nedjelja.
Sud dodatno ističe da je Zakonom o radu zaposlenima zajamčen jedan dan tjednog odmora, koji se može koristiti nedjeljom ili nekim drugim danom, ovisno o prirodi posla, uz obvezu poslodavaca i države da osiguraju poštovanje tog prava. Naglašava se da se zaštita prava radnika ne može ostvarivati na način koji proizvodi nejednak tretman među poduzetnicima bez jasnog i legitimnog cilja u javnom interesu.
Kao posebno sporno Sud navodi uvođenje izuzetaka bez odgovarajućeg obrazloženja. Time je, prema ocjeni Ustavnog suda, priznato da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenih subjekata radi opskrbe građana, ali bez jasnog objašnjenja zašto je ta potreba prepoznata samo kod dijela trgovaca. Takav pristup, ističe se u odluci, nije uspostavio ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između različitih skupina poduzetnika.
U obrazloženju se podsjeća i da su Ustavom jasno propisani razlozi zbog kojih se sloboda poduzetništva može ograničiti, poput zaštite zdravlja ljudi, okoliša, prirodnih bogatstava, kulturne baštine te sigurnosti i obrane države. Budući da zakonodavac nije dokazao postojanje takvog legitimnog cilja, niti je dao uvjerljivo obrazloženje za selektivnu primjenu zabrane, Sud je zaključio da je dopuštanjem rada jednoj skupini djelatnosti, poput ljekarni, pekara, kioska, benzinskih crpki i tržnica, a zabranom drugima, stvoren neravnopravan položaj koji nije u skladu s Ustavom Crne Gore.
Nema komentara:
Objavi komentar