Nakon toplijih dana stiže zahlađenje? Novi podaci mijenjaju sliku veljače

Iako se kalendarski približavamo kraju zime, atmosferska zbivanja iznad Arktika upućuju na vrlo zanimljiv nastavak veljače. Kako navodi specijalizirana meteorološka stranica Severe Weather, najnoviji prognostički podaci ukazuju na mogućnost snažnog stratosferskog zagrijavanja sredinom mjeseca – događaja koji može destabilizirati polarni vrtlog i poremetiti cirkulaciju zraka diljem sjeverne hemisfere.

Riječ je o visokoenergetskom procesu koji se događa u višim slojevima atmosfere, a koji u uobičajenim okolnostima često dovodi do prodora hladnog arktičkog zraka prema nižim geografskim širinama. Međutim, aktualna situacija pokazuje se složenijom jer atmosfera ulazi u fazu interferencije koja dodatno otežava kasnozimske prognoze, ne samo za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, nego i za Europu.

Naime, silazni utjecaj stratosferskog zagrijavanja susrest će se s otporom u nižim slojevima atmosfere, gdje dolazi do sudara s Madden–Julianovom oscilacijom (MJO), snažnim tropskim atmosferskim valom. Ta interakcija privremeno će oslabiti vezu između stratosfere i prizemnih slojeva, osobito nad sjevernom Amerikom, što može dovesti do razdoblja iznadprosječnih temperatura, unatoč raspadu polarnog vrtloga u višim slojevima.

Ipak, takva atmosferska „blokada“ neće trajati dugo. Prognoze upućuju da bi se veza između viših i nižih slojeva atmosfere mogla ponovno uspostaviti u posljednjoj trećini veljače i početkom ožujka, čime se otvara mogućnost za nove prodore hladnog zraka prema jugu.

Kada je riječ o Europi, najhladnija zračna masa u početnoj fazi zadržavat će se nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Istodobno snažno polje niskog tlaka nad sjevernim Atlantikom u više navrata sprječava njezino širenje prema središnjoj i zapadnoj Europi. Kako se stratosfersko zagrijavanje bude razvijalo, hladan zrak sa sjeveroistoka mogao bi dobiti dodatni poticaj i pokušati prodrijeti prema sjeverozapadu, zahvaćajući Veliku Britaniju, Irsku te dijelove zapadne i sjeverne Europe. Upravo u tom razdoblju prognoze postaju izrazito osjetljive na i najmanje promjene u atmosferskoj cirkulaciji.

Iako ovakvi procesi stvaraju povoljne uvjete za zimske prodore, konačan ishod za zapadnu Europu neće ovisiti samo o polarnom vrtlogu, nego i o rasporedu tlaka zraka nad Atlantikom. Ako atlantske ciklone oslabe ili se pomaknu zapadnije, hladan zrak mogao bi lakše prodrijeti prema zapadu kontinenta. U suprotnom, zapadna Europa mogla bi ostati pod blažim atlantskim utjecajem.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, do 15. veljače u Bosni se očekuju temperature zraka između dva i pet stupnjeva, dok bi u Hercegovini mogle dosezati do osam stupnjeva. Maksimalne dnevne temperature u Hercegovini pritom bi se mogle popeti i do 15 stupnjeva.

U razdoblju od 16. veljače do kraja prognoznog razdoblja minimalne temperature u Bosni kretat će se između minus tri i jedan stupanj, a u Hercegovini između dva i sedam stupnjeva. Maksimalne dnevne temperature u Bosni dosezat će do šest stupnjeva, dok će u Hercegovini ići do deset stupnjeva.

Sveukupno gledano, završetak veljače mogao bi donijeti dinamične vremenske prilike, a razvoj stratosferskog zagrijavanja i stanje nad Atlantikom ostaju ključni čimbenici koji će odlučiti hoće li zima ponovno pokazati zube ili će prevladati blaži vremenski uvjeti.