Štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) traje već punih šest mjeseci, a rješenje se još uvijek ne nazire. Umjesto približavanja stavova, situacija se dodatno zaoštrava – sindikati najavljuju rigoroznije mjere, uključujući blokade ulica i postavljanje šatora ispred zgrade Vlade HNŽ-a u Mostaru, ukoliko uskoro ne dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora, piše Jabuka.tv.
Novi prosvjedi i prijetnje blokadama
U Mostaru je u utorak održana još jedna prosvjedna šetnja zdravstvenih djelatnika, koji su poručili da neće odustati od svojih zahtjeva. Posebnu napetost izazvala je odluka Vlade HNŽ-a kojom je početkom tjedna štrajk proglašen nelegalnim te je od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatraženo uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih usluga pacijentima.
Sindikati su odgovorili kako štrajk može prekinuti isključivo odluka Općinskog suda u Mostaru te su najavili kaznene prijave protiv svih koji, kako navode, nezakonito proglašavaju štrajk ili vrše pritisak na članove sindikata.
Prema procjenama, u štrajku sudjeluje oko 4.000 zdravstvenih djelatnika.
Pacijenti između dvije strane
Dok traju međusobna optuživanja, najveći teret snose pacijenti. Portalu Jabuka.tv obratili su se građani koji se pitaju tko će im refundirati novac za preglede koje su zbog nedostupnosti usluga morali platiti iz vlastitog džepa.
Upit o zaštiti prava pacijenata upućen je 19. veljače Zavodu za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, no izravan odgovor nije zaprimljen. Ipak, Zavod se oglasio priopćenjem u kojem je poručio da stoji na strani osiguranika te ih pozvao da prijave svako ne pružanje zdravstvenih usluga u ugovornim ustanovama.
Osiguranicima je savjetovano da, ukoliko im se odbije pružiti zdravstvena usluga, zatraže pisanu potvrdu da se usluga ne može izvršiti zbog štrajka ili drugih okolnosti. Ta potvrda služi kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava. Ako djelatnik odbije izdati potvrdu, osiguranik treba u prijavi navesti ustanovu, odjel i vrijeme odbijanja usluge. Zavod je obećao razmotriti sve prijave u najkraćem mogućem roku te omogućiti anonimnost prijavitelja tijekom kontrole.
Premija od 20 KM – usluge nedostupne
Dodatnu nelogičnost situaciji daje činjenica da rok za uplatu premije zdravstvenog osiguranja istječe 28. veljače. Uplatom premije u iznosu od 20 KM osiguranici se oslobađaju plaćanja participacije za 134 zdravstvene usluge – upravo onih koje zbog štrajka trenutačno nisu u punom opsegu dostupne.
Premija, inače, nije uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite, a njezin model i visina razlikuju se među županijama. Primjerice, u Tuzlanskoj županiji trošak premije pokriva županijski proračun pa su građani oslobođeni plaćanja.
Stav bolnica i obveze tijekom štrajka
Iz Sveučilišna klinička bolnica Mostar ranije su poručili kako se, unatoč štrajku dijela medicinskog osoblja, rad odvija normalno te da uspijevaju odgovoriti potrebama pacijenata u izvanrednim okolnostima. Na dodatne upite o smanjenom opsegu usluga, listama čekanja i planovima nadoknade odgođenih termina nisu odgovorili.
Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, osim sa SKB Mostar, ima ugovore i s Opća bolnica ‘Dr. Safet Mujić’ Mostar te domovima zdravlja diljem županije.
Odluka o poslovima koji se ne mogu prekidati tijekom štrajka u SKB Mostar uključuje hitnu medicinsku pomoć, zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata, onkološke terapije, liječenje hematoloških i transplantiranih pacijenata, dijalizu, neodgodive operativne zahvate, intenzivnu i postoperativnu njegu, hitnu laboratorijsku i radiološku dijagnostiku te skrb o hospitaliziranim pacijentima kod kojih bi prekid liječenja ugrozio život ili doveo do trajnih posljedica.
Zavod je u priopćenju naveo i kako će, sukladno ugovorima za 2026. godinu, u slučaju smanjenog obujma pruženih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.
Sukob oko povećanja plaća
Štrajk je započeo u kolovozu prošle godine. Zdravstveni djelatnici traže povećanje koeficijenta za 0,2 posto, što bi za dvije kategorije zaposlenika značilo rast plaće od 60 do 80 KM. Predsjednik Nezavisnog sindikata SKB Mostar, Ivica Anić, izjavio je kako je sindikat u više navrata snižavao zahtjeve te bio spreman na potpisivanje kolektivnog ugovora, ali su pregovori propali zbog izostanka ministra zdravstva HNŽ-a.
Ministar zdravstva HNŽ-a, Milenko Bevanda, tvrdi kako u proračunu nema dovoljno sredstava za ispunjenje sindikalnih zahtjeva.
Sindikat je, uz zahtjev za Bevandinu ostavku, zatražio i ostavke premijerke HNŽ Marija Buhač te ministra financija Adil Šuta, smatrajući ih odgovornima za stanje u zdravstvenom sektoru i ističući nezadovoljstvo činjenicom da je s liječnicima i stomatolozima kolektivni ugovor potpisan krajem prošle godine.
Tko će nadoknaditi izgubljeno vrijeme?
Dok obje strane javno ističu potrebu što skorijeg završetka krize „zbog pacijenata“, ključno pitanje ostaje otvoreno – kako će se nadoknaditi i kompenzirati nemogućnost korištenja zakonski zajamčenih zdravstvenih usluga tijekom višemjesečnog štrajka?
Bez jasnog dogovora i konkretnih mjera, agonija za tisuće pacijenata u HNŽ-u se nastavlja, a povjerenje u zdravstveni sustav sve je ozbiljnije narušeno.
Nema komentara:
Objavi komentar