Višegodišnje kašnjenje u usklađivanju propisa o sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini sa standardima Europske unije ozbiljno ugrožava zdravlje potrošača i nanosi štetu domaćem gospodarstvu, upozoravaju iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Prema njihovim navodima, najnoviji europski standardi koji se odnose na maksimalno dopuštene količine pesticida, aditiva i onečišćujućih tvari još uvijek nisu ugrađeni u domaće zakonodavstvo, iako je Europska unija u međuvremenu donijela niz izmjena s ciljem jačanja zaštite ljudskog zdravlja.
– U posljednje četiri godine došlo je do ozbiljnog kašnjenja u usklađivanju propisa, zbog čega građani Bosne i Hercegovine nemaju istu razinu zaštite kao potrošači u Europskoj uniji – ističu iz Agencije.
Kako navode, pravilnik o maksimalnim ostacima pesticida u BiH posljednji je put usklađen 2021. godine, dok su propisi o aditivima za hranu nepromijenjeni još od 2020. godine. U istom razdoblju Europska unija precizno je definirala nova ograničenja za ostatke pesticida te maksimalno dopuštene količine onečišćujućih tvari poput mikotoksina, teških metala, dioksina i policikličkih aromatskih ugljikovodika.
Posebna zabrinutost odnosi se na kumulativni učinak pesticida i uporabu aditiva koji su u međuvremenu zabranjeni u EU.
– Dugotrajno unošenje prekomjernih količina ostataka pesticida može uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice, a dodatni problem predstavlja prisutnost tvari koje su već proglašene nesigurnima u Europskoj uniji – upozoravaju iz Agencije.
Kao jedan od primjera navode aditiv titanijev dioksid (E171), koji je u Europskoj uniji zabranjen od 2022. godine, nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila da može imati genotoksične učinke. Riječ je o tvari koja se ranije često koristila u slatkišima i proizvodima namijenjenima djeci.
Neusklađeni propisi, osim zdravstvenih, imaju i ozbiljne ekonomske posljedice. Zabilježeni su slučajevi vraćanja pošiljki hrane s granica Europske unije zbog prisutnosti akrilamida, tvari koja u BiH nije regulirana. Istodobno, pojedine pošiljke bile su odbijene na granici Bosne i Hercegovine jer su bile usklađene s propisima EU, ali ne i sa zastarjelim domaćim pravilnicima.
– Propisi o hrani temelj su zaštite potrošača, javnog zdravlja i nesmetane trgovine. Njihova neusklađenost izravno pogađa i proizvođače i uvoznike – poručuju iz Agencije, dodajući kako su zbog nastale situacije kontaktirana i diplomatska predstavništva pojedinih zemalja.
Iako trenutno, kako navode, ne postoji puna podrška svih nadležnih entitetskih institucija, Agencija za sigurnost hrane BiH ističe da kontinuirano prati promjene u zakonodavstvu Europske unije te priprema nacrte novih propisa.
– Čim se za to steknu uvjeti, propisi će biti upućeni u proceduru usvajanja, jer zdravlje građana i interesi gospodarstva moraju biti iznad političkih i privatnih interesa – naglašavaju iz Agencije, podsjećajući kako je usklađivanje zakonodavstva jedna od ključnih obveza Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Nema komentara:
Objavi komentar