Strateški projekt Južne plinske interkonekcije sve se češće spominje kao jedna od ključnih razvojnih prilika za Bosnu i Hercegovinu, a osobito za Federaciju BiH. Riječ je o projektu koji, zbog složenih političkih odnosa u zemlji, realno može opstati jedino uz snažnu američku financijsku i logističku podršku. Ipak, energetski stručnjaci upozoravaju kako dugoročna isplativost plinovoda ovisi o pronalasku velikih potrošača, pri čemu se kao najveća prilika nameće reorganizacija proizvodnje električne energije, prenosi Bljesak.info.
Iako još nije poznato koje će američke kompanije konkretno sudjelovati u izgradnji i upravljanju plinovodom, domaći politički dužnosnici u proteklom su razdoblju održali niz sastanaka s administracijom Sjedinjenih Američkih Država i potencijalnim investitorima. Od samog početka struka je dovodila u pitanje ekonomsku opravdanost projekta, budući da je trenutačna potrošnja plina u kućanstvima i industriji u BiH relativno mala.
Energetski stručnjak dr. sc. Mladen Zeljko upozorava kako se spominju iznosi ulaganja od 400 do čak 800 milijuna eura, što je, u odnosu na dosadašnju potrošnju plina u BiH, teško isplativo u razumnom roku. Upravo zato, smatra on, BiH mora razmišljati o prenamjeni postojećih energetskih kapaciteta, prije svega termoelektrana na ugljen kojima se bliži kraj radnog vijeka. Struka tu vidi prostor za izgradnju novih plinskih ili vodikovih elektrana, kao i za postupnu smatra prenamjenu postojećih postrojenja.
Sličnog je stava i energetski stručnjak Ivica Jakić, koji naglašava kako je za isplativost projekta Južne plinske interkonekcije nužno osigurati velike i stabilne potrošače plina, poput elektrana. Prema njegovu prijedlogu, jedna bi se nova elektrana mogla graditi u hrvatskom dijelu Federacije, primjerice u blizini Mostara, gdje već postoji odgovarajuća elektroenergetska infrastruktura, dok bi druga mogla biti smještena u Kaknju ili Tuzli. Jakić pritom ističe kako budućnost BiH u sljedećih 10 do 20 godina neće biti vezana uz ugljen, nego uz plin kao prijelazno gorivo, osobito zbog sve izraženijih problema s hidrologijom i smanjenom proizvodnjom hidroelektrana.
Uz pitanje potrošnje, otvoreno je i pitanje vlasništva nad plinovodom. Hrvatske strane kategorički odbijaju mogućnost da BH Gas ima bilo kakvu upravljačku ulogu, dok se bošnjačka strana protivi osnivanju potpuno nove tvrtke. Kao kompromis, hrvatski energetski stručnjaci predložili su model prema kojem bi se osnovala nova kompanija u suvlasništvu Plinacro, BH Gasa i Elektroprivreda Herceg-Bosne, dok bi američki investitori financirali izgradnju i upravljali sustavom putem koncesije. Prema Jakiću, takvo bi rješenje moglo zadovoljiti sve tri strane – bošnjačku, hrvatsku i američku.
U širem kontekstu, Južna plinska interkonekcija mogla bi BiH omogućiti prelazak prema zelenijoj, niskougljičnoj proizvodnji električne energije. Korištenjem plina i vodika u energetici otvorila bi se mogućnost veće proizvodnje električne energije za domaće potrebe, ali i za izvoz, uz istodobno rješavanje problema viškova iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca, koji se trenutačno ne mogu učinkovito skladištiti.
Podsjetimo, američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC uputila je Vladi Federacije BiH pismo namjere koje obuhvaća razvoj nove plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, izgradnju plinskih elektrana s pratećom infrastrukturom, kao i modernizaciju međunarodnih aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju, naglasivši kako to ne znači dodjelu koncesije niti preuzimanje obveza, već služi kao temelj za daljnje analize i razgovore.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istaknuo je kako Federacija BiH trenutačno ovisi o samo jednom pravcu i jednom izvoru opskrbe prirodnim plinom, što predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik, osobito tijekom zimskih mjeseci. Prema njegovim riječima, Južna plinska interkonekcija strateški je projekt koji može osigurati diverzifikaciju izvora, veću energetsku sigurnost i stabilniji sustav, uz jasno obećanje da će se svaki pojedinačni projekt razmatrati transparentno i isključivo u skladu sa zakonima i javnim interesom.
Nema komentara:
Objavi komentar