Preminula je Vjera Reiser, istaknuta hrvatska slikarica i dugogodišnja suradnica Kršćanske sadašnjosti, umjetnica čiji je opus trajno obilježen duhovnošću, biblijskim nadahnućem i dubokim poštovanjem prema hrvatskoj kulturnoj i glagoljaškoj baštini.
Slikarica Vjera Reiser preminula je u 84. godini života. Ispraćaj će biti danas, 26. siječnja u 12 sati na Mirogoju, a sveta misa zadušnica bit će nakon ispraćaja u crkvi sv. Terezije od djeteta Isusa.
Vjera Reiser potječe iz poznate slikarske obitelji Reiser i Reymann. Rođena je u Osijeku, a u Zagrebu je završila studij ekonomije te teologiju za laike. Premda formalno obrazovana izvan likovne akademije, njezina se snažna sklonost slikarstvu razvijala tijekom duljih boravaka u Londonu i Firenzi, gdje se dodatno oblikovao njezin umjetnički senzibilitet. Rad u izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost usmjerio je njezin stvaralački put prema biblijskim i sakralnim motivima koji će postati središnje mjesto njezina opusa.
Studij slikarstva pohađala je 1982. godine u Firenci, u „Istituto per l’arte e restauro“, a 1985. postaje članica ULUPUH-a te stječe status profesionalne slikarice u Zagrebu. Tijekom života izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu – u Austriji, Mađarskoj, Švedskoj i Njemačkoj.
Bila je članica Likovnog odjela Matice hrvatske te Društva prijatelja glagoljice. Ostvarila je plodnu suradnju s više izdavačkih kuća i institucija, među kojima se ističu Kršćanska sadašnjost, Erasmus, Medicinska naklada te Staroslavenski institut. Njezin likovni doprinos vidljiv je u brojnim knjigama, mapama i razglednicama, koje danas imaju i umjetničku i dokumentarnu vrijednost.
Posebno je prepoznatljiva po tzv. neosakralnoj minijaturi, koju je često povezivala sa starim glagoljskim tekstovima iz srednjovjekovnih misala i brevijara. U malim formatima oživljavala je nacionalnu i duhovnu baštinu, koristeći kombiniranu tehniku srednjovjekovne manire, s čestom primjenom zlatnih listića i ručnom doradom. U suradnji sa Staroslavenskim institutom, od 1978. godine pa nadalje, oslikavala je mape veličine dlana i sudjelovala u stvaranju bibliofilskih izdanja na brojne biblijske teme, ostavivši neizbrisiv trag u području sakralne i baštinske umjetnosti.
Odlaskom Vjere Reiser hrvatska kultura izgubila je umjetnicu tihe snage, duboke vjere i iznimne posvećenosti, a njezina djela ostaju trajno svjedočanstvo spoja umjetnosti, duhovnosti i nacionalnog identiteta.
O Marijinim obrocima
Bila je podupirateljica Marijinih obroka i potpisuje mnoga djela darivana organizaciji. U intervjuu za Marijine obroke 2018. otkrila je zašto su nastala djela darovana njima. “Meni se već sam taj naziv Marijini obroci jako sviđa i odmah slikovno i likovno vidim slatku malu djecu kako se hrane, kako jedu da ne budu gladni i premršavi… S velikom ljubavlju napravila sam Majku Božju kao hraniteljicu. Ona je meni hraniteljica gladnih duša. Inače, pojam crnog djeteta veže me za najranije djetinjstvo kad sam dobila prvu crnu lutku, slučajno sam joj pokidala glavu pa je dobila novu bijelu glavu, a ja sam ju uporno sunčala da pocrni. Tako je počela ta moja ljubav: prvi medaljoni koje sam izrađivala bili su mali crnčići, crna dječica, voljela sam morčiće iz Rijeke, pa prva crna Madona koju sam vidjela u Dubrovniku pa u Mariji Bistrici. To me na neki način povezivalo s mističnim, jer meni je crno mistično. Bez obzira na samu povijest stradavanja u vatri. Volim mistično”, istaknula je.
Najveći uspjeh
Kazala je tada da joj je najveći projekt oslikana knjiga u rukama pape sv. Ivana Pavla II. “U cijeloj mojoj slikarskoj karijeri najljepše je to što sam smjela oslikati 18 glagoljskih Očenaša u knjizi ‘Budi volja tvoja’ te darovati oslikanu knjigu našem omiljenom papi sv. Ivanu Pavlu II. prilikom njegovog posjeta Hrvatskoj 8. lipnja 2003. godine. Akademkinja Nazor koja je radila na glagoljskim tekstovima s ekipom i knjigom obišla je svijet. To mi je najveći trofej”, istaknula je.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna neka joj svijetli. 🙏
Nema komentara:
Objavi komentar