Dio transkripta rasprave održane na Sveučilištu u Ženevi povodom 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma otkriva kontroverzne i iskrene stavove nekadašnjeg visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Wolfganga Petritscha. U razgovoru s profesorom Sumantrom Boseom, Petritsch je implicitno priznao da su međunarodni eksperimenti u BiH često bili pogrešni te da su Hrvati u Federaciji BiH, zbog brojčane nadmoći Bošnjaka, godinama bili politički marginalizirani, piše Zoran Krešić za Večernji list BH.
“Rekao bih (danas) da Hrvatima treba treći entitet”, izjavio je Petritsch, priznajući pogreške u prethodnoj politici međunarodne zajednice, koja nije u dovoljnoj mjeri razumjela lokalne odnose. Rasprava je posebno istaknula problem složene ustavne arhitekture i napetosti unutar Federacije BiH, gdje Bošnjaci nadjačavaju Hrvate u omjeru tri prema jedan, što je, prema Boseu, potaknulo trajne težnje za uspostavom trećeg entiteta.
Petritsch je također osvrnuo na svoju najveću krizu iz 2001. godine – upad u Hercegovačku banku i sukob s HDZ-om BiH, kada su međunarodni dužnosnici morali intervenirati zbog paralelnih institucija koje su financirane iz Zagreba i služile za potporu de facto trećem entitetu. S druge strane, pohvalio je zaokret u Hrvatskoj nakon 2000., kada je predsjednik Stjepan Mesić pozvao Hrvate u BiH da prihvate Sarajevo kao politički centar, što je prekinulo dotadašnju politiku Zagreba.
Jedan od zanimljivijih trenutaka rasprave bio je osvrt na Richarda Holbrookea, koji je Petritscha pritiskao da zabrani SDS, stranku pod vodstvom Radovana Karadžića. Bose je podsjetio da je Alija Izetbegović bio protiv, što, kako je naglašeno, pokazuje prešutnu suradnju nacionalnih elita, ali i nedosljednost međunarodne politike.
Profesor Bose kritizirao je prekomjernu uporabu bonnskih ovlasti, smjene izabranih dužnosnika i nametanje zakona dekretima, ističući da takav pristup nije izgradio funkcionalnu državu, nego je produbio političku nezrelost. Petritsch se složio, priznajući da je međunarodna zajednica pokušavala učiniti previše i da je Ured visokog predstavnika trebao biti zatvoren već sredinom 2006. godine, jer je produženi nadzor postao dio problema, a ne rješenja.
Zaključak rasprave bio je jasan: Bosna i Hercegovina nije zaglavljena samo zbog domaćih političkih elita, nego i zbog pogrešnih pretpostavki međunarodne zajednice. Centralistički pristup, koji je pogodovao Bošnjacima, dodatno je produbio podjele među narodima, dok bi postupna suradnja među zajednicama donijela stabilnije rezultate.
Ova otvorena priznanja bivšeg visokog predstavnika, prvi put dostupna javnosti, bacaju novo svjetlo na dugogodišnje političke napetosti u zemlji i pokreću pitanje hoće li međunarodna zajednica ikada priznati i adresirati vlastite pogreške u BiH.
Nema komentara:
Objavi komentar