Projekt obnove i rekonstrukcije predvorja Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače trenutačno se nalazi između dvije izvedbene faze, potvrdio je za Bljesak.info ravnatelj ove ustanove Danijel Vidović. Kako navodi, tijekom protekle godine završeni su poslovi rušenja, a uskoro bi trebali započeti radovi predviđeni projektom arhitekta Hrvoja Hrkaća.
Riječ je o potpunoj obnovi predvorja, prostora koji posjetitelje dočekuje odmah pri ulasku u zgradu. Arhitektonski studio Atelier Hrkać krajem listopada 2025. godine na svom je Instagram profilu objavio vizualizacije budućeg izgleda predvorja. Vidović ističe kako se radi o „bezvremenskoj klasici“ koja nije podložna prolaznim trendovima.
„Zgrada Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače je reprezentativno zdanje i tu nema prostora za eksperimente i jeftine, kratkotrajne materijale“, naglasio je Vidović, dodavši kako će u obnovljenom prostoru ostati skulpture u bakru kipara Nikole Njirića, koje smatra „vrlo vrijednim umjetničkim ostvarenjem u duhu vremena u kojem su nastale“, uz planirano dodavanje novih umjetničkih djela.
Iako je projekt od velikog značaja, Vidović ne krije nezadovoljstvo dinamikom dosadašnjih radova. Kako kaže, sve se odvijalo „vrlo sporo i mimo svih razumnih rokova“.
„Ne bježim od svoje odgovornosti, ali bili smo suočeni s nizom objektivnih problema“, istaknuo je Vidović, navodeći dva ključna razloga zastoja. Prvi je, kako tvrdi, neodgovoran izvođač radova u prvoj fazi, a drugi loše stanje postojeće betonske konstrukcije objekta.
Prema njegovim riječima, izvođač se na gradilištu pojavljivao neredovito, često u razdobljima kada zbog loših vremenskih uvjeta radnici nisu mogli raditi na drugim gradilištima. Skela je, navodi, postavljena u srpnju 2024. godine, dok su se radnici pojavili tek krajem siječnja sljedeće godine.
„Radovi rušenja i čišćenja, koji su objektivno mogli trajati dva do tri mjeseca, odužili su se na više od godinu dana“, rekao je Vidović, dodajući kako su u upravi Kosače platili cijenu odluke da u ugovor nisu ugradili jače zaštitne mehanizme. Tu odgovornost, kaže, u potpunosti preuzima na sebe.
„Te ljude sam poznavao od ranije i držao ih za riječ. Osjećam se prevarenim. Stidim se sam sebe koliko su me puta napravili budalom“, izjavio je Vidović, pozvavši izvođača da dovrši preuzete obveze.
Drugi, i dugoročno ozbiljniji problem odnosi se na stanje betonske konstrukcije zgrade. Budući da ne postoji originalna projektna dokumentacija, stvarno stanje nosivih elemenata moglo se procijeniti tek nakon uklanjanja zidnih obloga i spuštenog stropa u predvorju.
Vidović podsjeća kako je zgrada građena krajem 1950-ih i početkom 1960-ih godina, prije uvođenja suvremenih protupotresnih standarda, te da je tijekom Domovinskog rata pretrpjela više izravnih pogodaka. Dodatni udar na konstrukciju bio je i veliki požar 1997. godine, u kojem je u potpunosti izgorjela velika dvorana.
Na prijedlog profesora Mladena Glibića provedena su laboratorijska ispitivanja u IGH-u, čiji su rezultati, kako navodi Vidović, bili gori od očekivanog. Na temelju toga izrađen je projekt ojačanja konstrukcije, koji potpisuje profesor Mladen Kožul s Građevinskog fakulteta, a predviđa ojačanje četiri nosiva stupa i jedne betonske grede.
Budući da se radi o zahvatu u konstrukciju objekta, nužna su odobrenja nadležnog Odjela za urbanizam, a Vidović se nada kako će taj dio postupka biti završen u najkraćem mogućem roku.
Za ovu fazu radova osigurano je 100.000 KM, a u narednim danima planira se raspisivanje javne nabave putem okvirnog sporazuma, kojim bi se obuhvatili i svi ostali zanatski radovi predviđeni projektom. Ukupna vrijednost svih planiranih zahvata procijenjena je na oko 850.000 KM, dok će konačna cijena biti poznata nakon provedbe javne nabave.
Iako je teško precizno govoriti o rokovima, Vidović smatra da je realno očekivati da će najveći dio posla biti završen tijekom ove godine. Dodaje kako se svi programi u velikoj dvorani, unatoč otežanom pristupu, odvijaju bez većih poteškoća.
Na kraju je istaknuo kako je u ovom projektu partner Grad Mostar, ali i da su im obećana sredstva s viših razina vlasti, što bi trebalo osigurati kontinuitet radova i dovršetak obnove jednog od najvažnijih kulturnih prostora u Mostaru.
Nema komentara:
Objavi komentar