Božić je blagdan koji u srcima kršćana zauzima posebno mjesto. Došašće i advent, razdoblje iščekivanja Kristova rođenja, mnogima su najljepši dio godine. I dok svi znamo da Božić slavi rođenje Isusa Krista, povijest i običaji ovog svetog dana kriju brojne zanimljive priče koje nas mogu još dublje približiti njegovom duhovnom značenju.
Povijest slavlja Božića
Iako danas Božić slavimo 25. prosinca, prvih stoljeća kršćanstva ovaj blagdan nije bio uobičajen. U Bibliji se ne navodi točan datum Isusova rođenja, a povjesničari smatraju da je Isus možda rođen u proljeće. Odabir prosinca povezan je s rimskim festivalom Saturnalijama – gozbe, prinošenje žrtava i darivanje poklona bili su dio drevnog poganskog običaja. Kršćani su, u širenju svoje vjere, zadržali neke običaje, ali su im dali novo, Kristom ispunjeno značenje.
Simbolika božićnih običaja
Božićno drvce, kakvo danas poznajemo, njemački je izum 17. stoljeća, a korijene vuče iz starijih poganskih običaja ukrašavanja zimzelenih biljaka. Drvce je simbol života, plodnosti i svjetlosti, a ukrasi u crvenoj, zelenoj i zlatnoj boji imaju posebno značenje: crvena simbolizira Isusovu žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje. U našim krajevima nekada se umjesto drvca unosio badnjak, uz brojne običaje – od pjesama i stavljanja slame u kuću, do simboličnih darova ispod stolnjaka, sve u želji za plodnom i blagoslovljenom godinom.
Lik Djeda Božićnjaka proizašao je iz priče o svetom Nikoli, biskupu iz Pataare, poznatom po svojoj ljubavi i darivanju siromašnih. Njegova dobrota i briga za druge inspirirala je mnoge običaje darivanja tijekom prosinca, koji su s vremenom poprimili suvremeniji oblik, ali uvijek u duhu nesebičnosti i ljubavi.
Božić kroz glazbu, jaslice i čestitke
Božić nas kroz stoljeća nadahnjuje i u umjetnosti. Prva božićna pjesma „Tiha noć” stvorena je 1818. godine u Austriji, a njezina poruka mira i nade odjekuje i danas. Jaslice, kakve danas poznajemo, postavio je sveti Franjo Asiški u špilji u Grecciu, želeći ljudima približiti Kristovo rođenje u njegovoj jednostavnosti i siromaštvu. Ovaj običaj širio se kroz crkve i samostane, podsjećajući vjernike na Kristovu prisutnost i duhovnu snagu obitelji i zajedništva.
Božićne čestitke, izumljene početkom 18. stoljeća, također su postale sredstvo izražavanja blagdanskog zajedništva i ljubavi prema bližnjima. Tradicija darivanja, zajedničkih gozbi i pjesama podsjeća nas da je Božić prije svega blagdan davanja, ljubavi i mira.
Božić danas
Bez obzira na razne običaje, poganske korijene ili modernu komercijalizaciju, Božić ostaje neizmjerno važan u životu svakog kršćanina. To je dan kada se prisjećamo Božje ljubavi koja je utjelovljena u Djetetu Isusu, blagdana koji nas uči jednostavnosti, dobroti i zajedništvu. Božić nas poziva da svoje srce otvorimo, ne samo za poklone i svjetlost ukrasa, nego za istinsku radost spasenja koju nam donosi Krist.
Nema komentara:
Objavi komentar