Bosna i Hercegovina sutra ulazi u još jedan važan tjedan za energetsku budućnost zemlje. Na sjednici Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u Sarajevu naći će se odluke koje se izravno odnose na europsko financiranje velikih projekata iz obnovljivih izvora energije, dok se istodobno na terenu pripremaju neke od najvećih privatnih investicija u vjetroenergiju u zemlji.
Europski novac za vjetroelektrane Poklečani i Vlašić
Među ključnim točkama dnevnog reda sjednice je nacrt sporazuma o grantu između BiH i Europska investicijska banka za projekt Vjetroelektrana Poklečani kod Posušja. Riječ je o projektu koji već godinama figurira kao jedan od strateških energetskih zahvata u Hercegovini.
Uz to, razmatrat će se i inicijativa za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o zajmu i projektu između KfW iz Frankfurta i Bosne i Hercegovine, Federacije BiH te Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Vrijednost tog zajma iznosi 75 milijuna eura i namijenjena je upravo gradnji vjetroelektrane Poklečani.
Na dnevnom redu je i nekoliko sporazuma koji se odnose na vjetroelektranu Vlašić kod Travnika. Riječ je o zajmu od 16,5 milijuna eura te grantovima ukupne vrijednosti gotovo 22 milijuna eura, koje KfW dodjeljuje za projekt Vlašić 50 MW, a u kojima sudjeluju Ministarstvo financija i riznice BiH, Federalno ministarstvo financija te JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.
Ovi projekti jasno potvrđuju snažnu potporu europskih financijskih institucija energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine i razvoju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Glamoč – novo veliko središte vjetroenergije
Paralelno s institucionalnim odlukama, na zapadu zemlje odvijaju se konkretni koraci prema realizaciji velikih privatnih investicija. Poduzeće Vjetroelektrane Glamoč pokrenulo je proceduru procjene utjecaja na okoliš za dvije velike vjetroelektrane na području općine Glamoč – VE Dževa i VE Slovinj.
Ukupna vrijednost tih projekata procjenjuje se na oko 250 milijuna eura, a njihova zajednička instalirana snaga iznosila bi gotovo 184 MW, što ih svrstava među najveće vjetroenergetske projekte u Bosni i Hercegovini.
Vjetroelektrana Dževa planirana je s ukupnom snagom od 46 MW, a sastojat će se od osam vjetroagregata. Smještena je oko 7,5 kilometara jugoistočno od Glamoča, na slabo naseljenom području koje nije obuhvaćeno zaštićenim zonama.
Vjetroelektrana Slovinj još je ambiciozniji projekt – 138 MW instalirane snage s 23 vjetroturbine, na nadmorskoj visini između 1.450 i 1.700 metara. Projekt uključuje novu pristupnu infrastrukturu, trafostanicu i priključke na dalekovod od 110 kV.
Investitor s jakim vezama s BiH
Iza ovih projekata stoji Franjo Pašalić, jedan od najuspješnijih poduzetnika u regiji. Rođen u Supetru na Braču, odrastao i školovan u Sarajevu, Pašalić često ističe Bosnu i Hercegovinu kao svoju drugu domovinu. Poslovnu karijeru gradio je u Njemačkoj i Hrvatskoj, a poznat je kao vlasnik prestižnih marina poput Marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, kao i po velikim investicijama u turizmu i energetici, piše Biznisinfo.ba
Ako se projekti kod Glamoča realiziraju prema planu, riječ je o jednoj od najvećih privatnih investicija u obnovljive izvore energije u BiH. Njihova realizacija donijela bi nova radna mjesta, smanjenje emisije CO₂, snažan doprinos energetskoj tranziciji te dodatni razvoj zapadne Bosne i Livanjskog kraja.
Zajedno s projektima Poklečani i Vlašić, ovi zahvati jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina postupno, ali sigurno, zauzima sve važnije mjesto na energetskoj karti regije kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.
Nema komentara:
Objavi komentar