Njemačka u alarmu, Hrvatska pri dnu: europske mirovine u brojkama

Broj umirovljenika koji zbog preniskih mirovina ovise o socijalnoj potpori dosegnuo je rekordnu razinu, a najnoviji podaci iz Njemačke snažno upozoravaju na razmjere problema siromaštva u starijoj dobi – problema koji pogađa čitavu Europu, ali s vrlo različitim posljedicama od zemlje do zemlje.

Prema podacima saveznog statističkog ureda, koje su mediji prenijeli u nedjelju, krajem rujna 2025. godine u Njemačkoj je čak 755.300 umirovljenika primalo tzv. temeljnu potporu – oblik socijalne pomoći namijenjen starijim osobama koje svojim prihodima ne mogu pokriti osnovne životne troškove. Prag za ostvarivanje tog prava iznosi 1.062 eura mjesečno, no iznos se određuje individualno, ovisno o stvarnim troškovima života i saveznoj pokrajini u kojoj osoba živi.

U samo godinu dana broj umirovljenika koji primaju dodatnu državnu pomoć porastao je za 25.000, a među korisnicima su natprosječno zastupljene žene, koje čine čak 57 posto. Predsjednica lijeve stranke BSW, Sahra Wagenknecht, ovaj trend nazvala je skandalom.

„Siromaštvo u starosti već je sada ogroman problem u Njemačkoj, a vidimo da se s vremenom dodatno pogoršava“, upozorila je Wagenknecht.

Kao jedan od glavnih uzroka navodi se snažan rast troškova života, osobito stanarina, koje su u velikim gradovima poput Berlina u posljednjih desetak godina više nego udvostručene.

Europa stari, a razlike među umirovljenicima rastu

Dok europsko stanovništvo ubrzano stari, a državni proračuni su pod sve većim pritiskom, primanja umirovljenika drastično se razlikuju među državama. Prema pisanju Euronewsa, mirovine čine oko dvije trećine ukupnih prihoda starijih Europljana, no osobe starije od 65 godina u prosjeku raspolažu s tek 86 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva.

Podaci OECD-a pokazuju da je taj omjer u baltičkim državama ispod 70 posto, dok čak i u gospodarski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske pada ispod 80 posto.

Hrvatska pri dnu europske ljestvice

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna mirovina u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.443 eura mjesečno. No razlike su goleme.

Na razini cijele Europe godišnje mirovine kreću se od 3.377 eura u Turskoj do čak 38.031 euro na Islandu. Unutar Europske unije raspon se proteže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu.

Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice, u skupini zemalja gdje prosječna godišnja mirovina ne doseže ni 8.000 eura. U toj su skupini i Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. S druge strane, četiri najveća gospodarstva EU-a – Italija, Španjolska, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.

Zašto se europski i nacionalni podaci razlikuju?

Česta pitanja izaziva razlika između podataka Eurostata i nacionalnih institucija poput HZMO-a. Razlog leži u metodologiji: Eurostat koristi bruto iznose, odnosno ukupni trošak mirovinskog sustava, te u izračun uključuje sve kategorije umirovljenika – i one s vrlo kratkim radnim stažem ili dijelovima mirovina ostvarenih u inozemstvu.

Zbog toga europski prosjek, koji za Hrvatsku iznosi oko 400 eura mjesečno, djeluje znatno niže od iznosa od 600 do 700 eura koji se u javnosti najčešće navodi kao prosječna hrvatska mirovina.

Kupovna moć mijenja sliku, ali ne briše problem

Stručnjaci upozoravaju da su niske mirovine često posljedica općeg siromaštva u pojedinim državama. Profesor Noel Whiteside sa Sveučilišta Oxford za Euronews Business ističe kako u nekim zemljama obitelji i dalje imaju ključnu ulogu u financijskoj potpori starijim članovima.

Izravne usporedbe dodatno otežavaju različiti mirovinski sustavi. Dok se zemlje poput Njemačke, Francuske ili Belgije uglavnom oslanjaju na državne mirovine po načelu „pay-as-you-go“, u drugima značajniju ulogu imaju profesionalni ili privatni fondovi.

Kada se mirovine prilagode standardu kupovne moći (PPS), razlike se smanjuju, ali ne nestaju. U tom slučaju mirovine se kreću od 6.658 PPS jedinica u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu, a omjer između najviših i najnižih iznosa pada s više od deset na oko 3,3 puta.

Ipak, kako upozoravaju stručnjaci, ni PPS ne daje potpunu sliku. Troškovi stanovanja, dostupnost zdravstvene skrbi, socijalne povlastice i mogućnosti dodatnog rada u starijoj dobi snažno utječu na stvarni životni standard umirovljenika.

Starost bez sigurnosti postaje europski izazov

U Europskoj uniji mirovine u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50 posto. Zbog toga siromaštvo u starijoj dobi više nije rubni problem, nego jedan od ključnih društvenih izazova Europe, čije će se posljedice s daljnjim starenjem stanovništva samo produbljivati.