Dolazak njemačkog diskontnog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu već duže vrijeme privlači veliku pažnju javnosti, osobito u kontekstu stalnog rasta cijena i sve slabije kupovne moći građana. Iako Lidl još nije službeno otvorio vrata kupcima na domaćem tržištu, značajna ulaganja u logistiku, distribucijske centre i izgradnju prodajnih objekata jasno pokazuju da je riječ o ozbiljnom i dugoročnom ulasku, piše Raport.
Lidl je u zemljama regije i Europske unije prepoznat kao trgovac koji se oslanja na diskontni model poslovanja, snažnu logistiku i veliki udio proizvoda vlastitih robnih marki. Upravo takav model omogućava niže cijene u odnosu na klasične trgovačke lance, osobito kada je riječ o osnovnim prehrambenim namirnicama. Zbog toga se očekuje da bi njegov dolazak u BiH mogao dovesti do korekcije cijena barem u dijelu asortimana.
Pritisak na postojeće trgovačke lance
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da Lidl sam po sebi neće riješiti problem visokih cijena, jer one ovise i o globalnim kretanjima, troškovima uvoza, energenata i poreznom opterećenju. Ipak, njegov ulazak mogao bi pojačati konkurenciju i izvršiti dodatni pritisak na postojeće trgovačke lance da budu fleksibilniji u formiranju cijena, akcijama i ponudi.
Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da dolazak velikog diskontera često tjera konkurenciju na prilagodbu, što dugoročno može imati pozitivan učinak za potrošače.
„Kao i sve u ekonomiji, i ulazak Lidla u Bosnu i Hercegovinu ima određene benefite za ekonomiju BiH. No, trebamo biti realni i shvatiti da postoje i potencijalni troškovi te određene prijetnje“, kaže za Raport profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.
Prema njegovim riječima, nema dileme da Lidl može donijeti mnogo pozitivnog u smislu jačanja konkurencije.
„Korist je jasna. Dobro je da jedan trgovački lanac iz Europske unije dođe na naše tržište jer se na taj način razbija svojevrsna monopolska struktura. To može biti povoljno za domaće kupce jer će se cijene brže prilagođavati tržišnim kretanjima i općenito će biti nešto niže“, naglašava Đogo.
Izazovi za domaće trgovce i proizvođače
S druge strane, dio domaćih trgovaca, osobito manjih prodavaonica, mogao bi se naći pod dodatnim pritiskom. Tržišna utakmica postat će oštrija, a opstati će oni koji se uspiju diferencirati kroz ponudu lokalnih proizvoda, kvalitetu usluge ili blizinu kupcima.
„Postoji opasnost da jedan tako veliki igrač, s obzirom na to da su trgovački lanci u Bosni i Hercegovini uglavnom domaći i relativno mali prema europskim standardima, ostvari znatnu prednost. Ne očekujemo od Lidla vrhunsku kvalitetu proizvoda, ali možemo očekivati solidnu kvalitetu po povoljnijim cijenama. Također postoji mogućnost da Lidl ugrozi ne samo domaće trgovačke lance nego dijelom i domaću proizvodnju, ako većinu proizvoda na bh. tržištu bude uvozio iz zemalja Europske unije“, upozorava profesor Đogo.
Na kraju zaključuje da konkurenciju ne treba ograničavati, ali da je nužan oprez:
„Može biti dobro za nas da postoji takva konkurencija, ali moramo znati da je to snažna sila na koju treba paziti. To je kao vatra – trebamo je iskoristiti da nas ugrije, ali paziti da nas ne opeče.“
Nema komentara:
Objavi komentar