U emisiji Kompas RTV Herceg-Bosne profesor njemačkog jezika i književnosti, prevoditelj i autor dr. sc. Ivica Petrović iznio je stav koji je otvorio novo poglavlje u raspravi o izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Prema njegovim dugogodišnjim istraživanjima bečkih arhiva, povijesnih dokumenata i putopisne literature, toponim “Lakišića harem” – jednostavno ne postoji.
„Nigdje u spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’. Spominju se brojni haremi po Mostaru, ali taj ne“, kazao je Petrović, naglašavajući da se termin koji dio bošnjačke politike danas koristi u javnom diskursu ne pojavljuje u relevantnoj povijesnoj literaturi.
Bečki arhivi i njemački putopisci: traganje bez rezultata
Petrović je tijekom godina istraživao širok spektar povijesnih zapisa, knjiga i putopisa, uključujući i dokumente iz bečkih arhiva, ali nitko ga – kako je istaknuo – nije kontaktirao iz Gradskog poglavarstva Mostara kako bi zatražio uvid u njegove nalaze.
„Ima još mnogo vrijednih tekstova koji čekaju prijevod. To je kulturna baština koju bi sa svih razina trebalo poticati“, poručio je.
U njegovom radu posebno mjesto zauzimaju njemački putopisci. Petrović je preveo knjigu Putovanje u Bosnu Otta Sendtnera, kao i djelo Mostar u njemačkom putopisu, u kojem detaljno obrađuje razdoblje prije i tijekom austrougarske uprave.
Pogrešne teze o ‘nepostojanju razlika’
Govoreći o današnjim interpretacijama povijesti, Petrović je naglasio da su pojedine teze o navodnom nepostojanju etničkih i vjerskih razlika na ovim prostorima „potpuno promašene“.
„Prava istina može se doznati iz ovih tekstova. Svi bi se trebali bolje informirati o odnosima kakvi su vladali, pa bi možda i danas neke stvari drugačije promatrali. Nema potrebe za mržnjom i previranjima – samo gubimo vrijeme“, rekao je.
Posebno se osvrnuo na opise turskog zuluma nad kršćanima, koji se javljaju u putopisima još od 1531. godine. Sendtner opisuje brojne primjere ograničavanja vjerskih sloboda i nesigurnosti stanovništva, osobito u Posavini, dok je situacija u Travniku bila nešto povoljnija, vjerojatno zbog činjenice da je riječ o tadašnjem glavnom gradu.
„Razlike su najčešće proizlazile iz djelovanja lokalnih kabadahija“, objasnio je Petrović.
Milena Preindlsberger Mrazović – prva bh. novinarka i ženski glas svog vremena
Petrović je govorio i o svojoj knjizi Milena, koja obrađuje život i djelo Milene Preindlsberger Mrazović – prve bosanskohercegovačke novinarke, žene ispred svog vremena.
Milena je, naglašava Petrović, bila progresivna i feministička figura koja je pisala o položaju žena, osobito muslimanki, ne napadajući tradiciju, nego ukazujući na načine kako se društvo može modernizirati.
„Djelovala je u patrijarhalnoj sredini, ali uspjela je istaknuti položaj žena ne kritizirajući običaje, nego pokazujući put razvoja“, rekao je Petrović.
Njemački pogledi na Bosnu – širok spektar opisa
U emisiji Kompas prikazane su i ilustracije te zapisi o mnogim područjima Bosne i Hercegovine koje su opisivali njemački putopisci: Livno, Kupres, Uskoplje, Travnik, Žepče, Posavina, Kraljeva Sutjeska, Vareš, Vitez, Ljubuški i druga mjesta.
Riječ je o bogatom korpusu tekstova koji, prema Petroviću, i dalje čeka ozbiljniji pristup i sustavno prevođenje – kako bi se povijest prestala tumačiti selektivno i počela razumijevati na temelju izvora.
Ako želiš, mogu ti napisati i kraću ili više analitičku verziju članka.
Nema komentara:
Objavi komentar