U Sloveniji kultura života pobijedila kult smrti

Slovenski birači na današnjem su referendumu većinski odbili Zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime je poništen akt koji je parlament donio tek prije nekoliko mjeseci – u srpnju ove godine. Riječ je o jednoj od najkontroverznijih tema u slovenskoj javnosti, a referendum je izazvao veliko zanimanje i podijeljena mišljenja među građanima.

Tko je glasao i kako?

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s čak 99,8 posto prebrojanih glasova:

• Protiv zakona glasalo je više od 368.000 birača (53,4%)
• Za zakon glasalo je nešto više od 321.000 birača (46,6%)

Time je ispunjen i zakonski kvorum: za odbacivanje je bilo potrebno najmanje 339.205 glasova protiv. Na referendum je izašlo 40,91 posto od ukupno 1,7 milijuna birača.

Većina izbornih jedinica odbila je zakon, a jedini izuzetak bila je središnja Ljubljana, koja je podržala njegovo donošenje.

Ovo je 34. referendum u povijesti samostalne Slovenije, a biračka mjesta zatvorena su u 19 sati, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni rezultati.

Inicijatori slave „pobjedu života“

Aleš Primc, čelnik Pokreta za djecu i jedan od inicijatora referenduma, rezultat je nazvao „velikom pobjedom suosjećanja i solidarnosti“. Zahvalio je građanima, medicinskom osoblju, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu:

„Kultura života pobijedila je kult smrti“, rekao je te poručio kako je volja birača jasna – država treba omogućiti uvjete u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu skrb, a ne put prema potpomognutom okončanju života.

Što je predviđao odbijeni zakon?

Odbijeni Zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života uključivao je stroge uvjete i više sigurnosnih provjera:

• Mogućnost potpomognutog samoubojstva isključivo za punoljetne pacijente u teškim, medicinski neizlječivim stanjima.
• Pacijent bi morao dvaput izraziti namjeru liječniku.
• Zahtjev bi ocjenjivao nezavisni liječnik i psihijatar.
• Zdravstveni djelatnici bi i dalje imali pravo priziva savjesti.
• Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dopušteno maloljetnicima, kao ni u slučajevima teške psihičke patnje.
• Eutanazija, kao izravna pomoć pri smrtnom činu, ostala bi zabranjena.

Time je Slovenija, na sreću, odbila biti među prvim državama srednje Europe koje bi zakonski regulirale potpomognuto samoubojstvo.

Preokret u odnosu na prošlogodišnji referendum

Zanimljivo, savjetodavni referendum iz 2024. godine pokazao je suprotnu sliku – tada je 55 posto birača podržalo pravo na potpomognuto okončanje života. Iako taj referendum nije imao pravnu težinu, utjecao je na parlament da ove godine izglasa zakon.

Današnji referendum, međutim, ima obvezujući karakter, što znači da zakon iz srpnja i službeno prestaje važiti.

Što slijedi?

Odbacivanje zakona ponovno otvara pitanje kako će Slovenija pristupiti jednoj od najdelikatnijih etičkih tema modernog društva. Hoće li se zakon u nekom obliku vratiti na političku scenu, ili će Slovenija poći putem jačanja palijativne skrbi – ostaje vidjeti.

Za sada je poruka birača jasna: većina Slovenaca ne želi legalizaciju potpomognutog dobrovoljnog okončanja života u ovom trenutku i u ovom obliku zakona.