Marko Perković Thompson objavio je novi video u kojem se osvrnuo na svoju najpoznatiju pjesmu “Bojna Čavoglave”, njezinu ulogu u Domovinskom ratu, ali i na aktualne polemike koje ponovno pune medijski prostor. Pjesma koja je nastala prije 34 godine, kaže Thompson, prerastala je okvire obične ratne budnice i postala simbol jednog vremena, borbe i stvaranja hrvatske države.
„Nisam mogao ni slutiti da će živjeti ovoliko dugo“
„Pjesma je nastala u najtežim trenucima Domovinskog rata. Dizala je moral, davala nadu i bila je glas našega naroda“, prisjeća se glazbenik. Tvrdi kako mu u početku nije bilo ni na kraj pameti da će Bojna Čavoglave desetljećima kasnije i dalje biti dio kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.
Danas, kaže, ta pjesma budi uspomene na vrijeme stvaranja hrvatske države te zauzima posebno mjesto među simbolima Domovinskog rata.
„Licemjerje lijevih medija“
Thompson otvoreno proziva dio medija zbog, kako kaže, prikazivanja iskrivljene slike o pjesmi:
„Tijekom rata i u poslijeratnom razdoblju bila je najemitiranija na svim hrvatskim medijima – i bila je prihvaćena od svih. Danas glavni mediji to ignoriraju, što je krajnje nekorektno.”
Dodaje kako je godinama razmišljao o tome da se pjesma izvodi samo u posebnim prigodama, na važnim datumima poput Dana državnosti ili Dana pobjede. Upravo zato, kaže, dugo ju nije uključivao u redovni koncertni repertoar.
„Rat je završio i moje je srce tražilo nova nadahnuća – ljubav prema Bogu, obitelji, domovini, povijesti i duhovnosti.“
Rezultat takvog usmjerenja su albumi Geni kameni, Vjetre s Dinare, E, moj narode, Bilo jednom u Hrvatskoj, Ora et labora i najnoviji Hodočasnik. Thompson naglašava da je nakon Čavoglava stvorio više od stotinu pjesama.
Dvadeset godina napada: ‘Pjesma je prolazila svoju kalvariju’
Najveće prijepore izaziva početak pjesme – pozdrav “Za dom spremni”. Jedni ga smatraju povijesnim simbolom HOS-a u Domovinskom ratu, drugi ustaškim pozdravom iz vremena NDH, zbog čega se oko njegove uporabe godina vode pravne i društvene polemike.
Thompson tvrdi da je dio javnosti “uvijek imao problem s pjesmom, baš kao što ima i s hrvatskom državom”, ali da u ratnim godinama „nisu imali hrabrosti to glasno izreći“.
Prema njegovim riječima, žestoke kampanje protiv Čavoglava traju već dva desetljeća. Tvrdi kako su pojedini političari i novinari organizirali hajke kako bi se pjesma zabranila:
„Taj medijski linč i lavež bijesnih pasa promijenili su moju odluku. Vratio sam je na repertoar kao čin otpora svima koji negiraju Domovinski rat.“
Pjesma je na kraju završila na sudu, a Visoki prekršajni sud presudio je da je Bojna Čavoglave – legalna. Nakon toga, kaže Thompson, očekivao je prestanak napada, ali oni su se nastavili.
Sukob s gradskom vlašću Zagreba
Posebno se osvrnuo na najavu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da će mu biti zabranjeni koncerti u gradskim prostorima ako 27. prosinca u Areni izvede “Za dom spremni”:
„Zagrebačka vlast ignorira presudu Visokog prekršajnog suda i stavlja se u ulogu suca i tužitelja. To je čist oblik diskriminacije i kršenje mojih ustavnih prava.“
Naglašava da mu nitko ne može zabraniti pjevati pjesmu koju je skladao kao pripadnik Zbora narodne garde i HOS-a 1991. godine:
„Pod tim znakom sam se borio i bio spreman umrijeti za Hrvatsku – i danas sam. Ne pristajem da mi neka sekta određuje što smijem, a što ne smijem.“
„27. prosinca u Areni pjevat ću Bojnu Čavoglave s ponosom – onako kako smo je pjevali 1991. i svih ovih godina.“




.jpg)




Nema komentara:
Objavi komentar