Američki predsjednik Donald Trump izazvao je burne reakcije diljem svijeta nakon što je objavio da je naredio ministarstvu obrane SAD-a da se pripremi za moguću vojnu operaciju u Nigeriji, ako tamošnja vlada “nastavi dopuštati ubojstva kršćana”.
Trump je poruku objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, istaknuvši da će SAD trenutačno prekinuti svu pomoć Nigeriji ako njezine vlasti ne poduzmu konkretne korake kako bi zaustavile progon kršćana.
“Ako napadnemo, bit će to brzo, okrutno i slatko, baš kao što teroristički nasilnici napadaju naše VOLJENE kršćane! UPOZORENJE: NIGERIJSKOJ VLADI BILO bi BOLJE DA BRZO DJELUJE!”, napisao je Trump, referirajući se na islamske fundamentaliste koji posljednjih godina siju strah u toj najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.
Dan ranije Trump je Nigeriju uvrstio na popis država “od posebne zabrinutosti” po pitanju vjerskih sloboda, tvrdeći da je “kršćanstvo tamo suočeno s egzistencijalnom prijetnjom”.
Nigerijska vlada: “To nije odraz naše stvarnosti”
Na Trumpove izjave reagirao je nigerijski predsjednik Bola Tinubu, musliman u braku s kršćanskom pastorkom, poručivši na platformi X da karakterizacija Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje “ne odražava nacionalnu stvarnost”.
Njegova izjava stigla je prije nego što je Trump zaprijetio vojnom akcijom, što dodatno produbljuje napetosti između dviju država.
Prema pisanju agencije AFP, Trumpova odluka uslijedila je nakon mjeseci lobiranja američkih konzervativnih krugova koji tvrde da su kršćani u Nigeriji suočeni s genocidom. Ipak, francuska agencija ističe kako je nasilje u Nigeriji višeslojno te da u sukobima stradaju i muslimani i kršćani, često zbog borbi oko zemlje, stočarskih puteva i resursa, a ne isključivo zbog vjerskih razlika.
Krvava bilanca: desetci tisuća ubijenih i tisuće otetih
Nigerija, zemlja s 237,5 milijuna stanovnika, gotovo je ravnomjerno podijeljena na 46% kršćana (109 milijuna) i 47% muslimana (112 milijuna). No, sjeveroistok zemlje već više od 15 godina trpi džihadističko nasilje skupine Boko Haram, koje je odnijelo više od 40.000 života i raselilo više od dva milijuna ljudi.
Prema organizaciji Open Doors, u 2024. godini u Nigeriji je ubijeno oko 3100 kršćana, dok je 2830 oteto.
Organizacija International Society for Civil Liberties and the Rule of Law navodi da je od 2009. ubijeno najmanje 52.250 kršćana, a u prvih 220 dana 2025. čak 7000 – što znači 32 ubojstva dnevno.
Od 2009. godine više od 19.000 crkava je uništeno, zapaljeno ili napušteno.
Složenost sukoba: vjera, zemlja i preživljavanje
Stručnjaci upozoravaju da je situacija u Nigeriji iznimno složena i da ima vjerske, etničke, društvene i ekonomske dimenzije.
Iako su mnogi napadi usmjereni protiv kršćanskih zajednica, nasilje pogađa i muslimane, osobito u siromašnim ruralnim područjima gdje su sukobi između stočara muslimana i kršćanskih poljoprivrednika česti i krvavi.
U pozadini je borba za resurse, zemlju i opstanak, koju dodatno potpiruju oružane milicije, klimatske promjene i slaba državna kontrola nad pojedinim regijama.
Trumpov signal: “SAD neće šutjeti”
Trumpova izjava i moguća vojna prijetnja Nigeriji predstavljaju dramatičan zaokret u američkoj vanjskoj politici prema Africi.
Za njegove pristaše, to je signal odlučnosti da SAD štiti kršćane diljem svijeta, dok kritičari upozoravaju da bi takva retorika mogla dodatno polarizirati situaciju i produbiti podjele u Nigeriji.
U svakom slučaju, Trumpova poruka – “Ako napadnemo, bit će to brzo, okrutno i slatko” – jasno pokazuje da bi pitanje vjerskih sloboda u Nigeriji moglo postati nova točka geopolitičkih napetosti između Washingtona i afričkih država.
Nema komentara:
Objavi komentar