Danas se navršava osam godina od dramatične i svjetskoj javnosti nezaboravne scene u haškoj sudnici, kada je umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske i HVO-a Slobodan Praljak počinio samoubojstvo nakon što je Žalbeno vijeće potvrdilo njegovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora. Bio je to trenutak koji je obilježio kraj jednog od najdužih i najkompleksnijih procesa pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) – i trenutak koji je duboko podijelio javnost.
„Slobodan Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom ne priznajem vašu presudu!“ – izgovorio je general Praljak 29. studenoga 2017. godine prije nego što je, pred očima cijelog svijeta, popio otrov iz male bočice. Nekoliko sati kasnije preminuo je u bolnici u Haagu.
Nedoumice koje je ostavio iza sebe
Iako se u prvim danima spekuliralo o propustima u sigurnosnim protokolima, Nizozemsko državno odvjetništvo je 2018. objavilo kako istraga nije utvrdila na koji se način i u kojem trenutku Praljak domogao cijanida, niti postoji dokaz da mu je itko pomogao. Zaključeno je da nema elemenata kaznenog djela.
Haški proces koji je trajao više od desetljeća
Slobodan Praljak osuđen je zbog zločina počinjenih 1993. godine u BiH u sklopu predmeta „Prlić i ostali“, u kojem su, uz njega, bili optuženi: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić
Suđenje je počelo 2006. godine, nakon što su se svi optuženici dobrovoljno predali.
Prvostupanjska presuda donesena je 2013., a žalbeno vijeće 2017. potvrdilo je kazne.
Upravo je potvrda te presude dovela do Praljkovog tragičnog čina.
Životni put generala Praljka
Rođen 1945. godine u Čapljini, Praljak je bio čovjek neuobičajeno širokih interesa i obrazovanja. Završio je: Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakultet (filozofija i sociologija) i Akademiju za kazalište i film (smjer režija).
Radio je kao profesor i voditelj laboratorija, a od 1973. djelovao je kao slobodni umjetnik, režirajući u kazalištima širom Hrvatske i BiH.
Ulazak u politiku i odlazak na prvu crtu
Bio je jedan od osnivača HDZ-a i prvi glavni tajnik stranke, no političku karijeru napušta 1991. te dragovoljno odlazi u Sunju, gdje postaje zapovjednik obrane. Ubrzo je napredovao u činovima Hrvatske vojske, a 1992. postao pomoćnik ministra obrane RH.
Ratni put u Hercegovini i Hrvatskoj vojsci
Od travnja 1992. zapovijedao je Operativnom zonom Jugoistočna Hercegovina – Čapljina – Mostar – Jablanica – Konjic, a iste godine imenovan je i u VONS Republike Hrvatske. Nakon službe u HVO-u vraća se u HV, gdje postaje i pročelnik vojnog kabineta predsjednika Franje Tuđmana.
Sudjelovao je u operaciji Oluja kao dragovoljac te se 1995. umirovio na vlastiti zahtjev.
Život nakon uniforme
Nakon vojne karijere radio je kao direktor i kasnije predsjednik Nadzornog odbora tvrtke „Chromos boje i lakovi“, te surađivao s nizozemskom tvrtkom „Sigma“.
Osam godina poslije
Smrt generala Praljka i danas ostaje jedna od najpotresnijih scena iz sudnica Haaga. Za neke tragičan čin čovjeka koji je htio poslati posljednju poruku svijetu; za druge dokaz dubokih kontroverzi i podjela koje su obilježile rat i poslijeratno razdoblje u BiH i Hrvatskoj.
No, neovisno o različitim tumačenjima, jedno je sigurno:
Nema komentara:
Objavi komentar