Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, utemeljena je 18. studenoga 1991. godine. Nastala je u jednom od najdramatičnijih trenutaka novije povijesti, kao odgovor na srpsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu i hrvatski narod u toj zemlji.
Utemeljena od strane političkog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bila je oblik samoorganizacije hrvatskog naroda te institucionalni okvir koji je omogućio obranu hrvatskih prostora, političko jedinstvo i zaštitu stanovništva.
Od Hrvatske zajednice do Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Dana 28. kolovoza 1993., Hrvatska zajednica prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, hrvatsku upravnu jedinicu unutar međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Ova transformacija bila je posljedica ratnih okolnosti, potrebe za političkom strukturom i koordiniranom obranom.
Važno je naglasiti da Hrvatska zajednica, a kasnije i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s BiH, niti je proglasila odcjepljenje. Čak nije donijela ni vlastiti statut, a kroz cijelo razdoblje svojega postojanja poštivala je suverenitet Bosne i Hercegovine.
To potvrđuje i povijesna izjava predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, mr. Mate Bobana:
„Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar nje hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu – da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima.“
Ukidanje Herceg-Bosne i stvaranje Federacije BiH
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina prestaje postojati 18. ožujka 1994., potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, kojim je uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine kao hrvatsko-bošnjačka federalna jedinica.
Upravo je Herceg-Bosna – svojom institucionalnom, teritorijalnom i obrambenom strukturom – utkana u temelje današnje Federacije Bosne i Hercegovine. Bez njezina političkog i vojno-organizacijskog djelovanja, stvaranje Federacije, kao i kasnija mirovna rješenja, ne bi bila moguća.
Koje je teritorije obuhvaćala Hrvatska zajednica Herceg-Bosna?
U sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 1991. ušli su dijelovi dviju povijesno-zemljopisnih cjelina – Bosne i Hercegovine – odnosno mikroregije i područja s hrvatskom većinom ili snažnom prisutnošću: Bosanska Posavina , Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac, Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad, Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor Varoš, dijelovi Skender-Vakufa – današnji Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja Usora, Vareš, dijelovi općine Kakanj)
Ova područja predstavljala su ključne prostore opstanka hrvatskog naroda u ratnim vremenima.
Povijesna uloga i nasljeđe Herceg-Bosne
Herceg-Bosna je nastala kao projekt opstanka, a ne podjele. U vrijeme kada su mnoge hrvatske sredine bile napadnute i izolirane, pružila je organizacijski okvir, političko jedinstvo i obranu. Iako je formalno ukinuta 1994., njezino nasljeđe ostaje duboko ukorijenjeno:
- u političkoj borbi za ravnopravnost Hrvata,
- u strukturi današnje Federacije BiH,
- u kulturnom i identitetskom pamćenju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Herceg-Bosna je, kao povijesna činjenica i organizacijska baština, trajno utkana u temelje Federacije Bosne i Hercegovine i u moderno ustrojstvo BiH. Time je ostavila neizbrisiv trag na povijest, identitet i budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Nema komentara:
Objavi komentar