Novi Zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine mogao bi do kraja ove godine biti upućen u parlamentarnu proceduru, nakon što Prednacrt prođe razmatranje u Vladi FBiH. Kako je za portal Klix.ba izjavio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, ovaj zakon predstavlja važan korak u reformi zakonodavstva koje uređuje radne odnose i tržište rada.
„Tekst zakona pripremili smo u saradnji s predstavnicima svih relevantnih institucija, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom, uz tehničku podršku programa EU for You. Radna grupa brojala je do 20 članova, a nacrt je javno objavljen radi komentara svih zainteresiranih strana“, ističe Delić.
Balans između prava radnika i poslodavaca
Najveći izazov, kako kaže ministar, bio je pronaći ravnotežu između interesa radnika i poslodavaca te prilagoditi zakon suvremenim trendovima na tržištu rada. Novi propis usklađen je s pravnim aktima Europske unije i donosi niz novina: poboljšanje uvjeta rada, jaču zaštitu prava i dostojanstva zaposlenih, sigurnije radno okruženje te reguliranje novih oblika rada, poput rada na daljinu, rada na izdvojenom mjestu i rada putem digitalnih platformi.
Suzbijanje rada „na crno“
Kada je riječ o borbi protiv neprijavljenog rada, Delić ističe da inspekcijske službe imaju ključnu ulogu. „Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalnih uprava provjeravaju dokumentaciju, utvrđuju neprijavljene radnike te izriču kazne u skladu sa zakonom. Kazne su predviđene ne samo za poslodavce, nego i za odgovorna fizička lica i same radnike koji sudjeluju u neprijavljenom radu“, pojasnio je ministar.
Nema „kliznog vikenda“, ali ostaje pravo na tjedni odmor
Na pitanje o mogućnosti uvođenja tzv. kliznog vikenda (petak–subota ili subota–nedjelja), Delić je kazao da takav institut ne postoji u usporednim pravnim sistemima. „Zakon propisuje da svaki radnik mora imati minimalno 24 sata odmora tokom radne sedmice, ali ne određuje koji su konkretno dani slobodni. To se uređuje internim aktima poslodavca, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu“, objašnjava Delić.
Ako poslodavac ne poštuje pravo radnika na tjedni odmor, radnik ima mogućnost prijave inspekciji rada.
Pauza za vjerske potrebe i četiri dana tradicijskog odmora
Jedna od važnijih novina u Prednacrtu odnosi se na pravo radnika da, na vlastiti zahtjev, jednom tjedno uzme pauzu do 60 minuta radi zadovoljavanja vjerskih potreba. To vrijeme uračunava se u radno vrijeme.
Uz to, radnici bi godišnje mogli koristiti i do četiri dana odsustva za vjerske i tradicijske praznike. „Ovaj institut i ranije je postojao, ali nije bio obavezujući. Novi zakon jasno propisuje da poslodavac mora uvažiti takav zahtjev radnika, u skladu s organizacijom rada“, kaže Delić.
Fleksibilno radno vrijeme i specifičnosti zanimanja
Prednacrt ne uvodi obavezno fleksibilno radno vrijeme, ali omogućava poslodavcima da ga uvedu ako to odgovara prirodi posla. „Zakon o radu je temeljni propis koji ne može detaljno uređivati svaku profesiju. Posebnosti se definiraju kroz kolektivne ugovore i interne akte“, pojašnjava ministar.
Novi Zakon o radu FBiH predstavlja iskorak prema modernijem i pravednijem uređenju odnosa između radnika i poslodavaca. Usklađivanje s europskim standardima, uvođenje regulacije novih oblika rada te jača zaštita dostojanstva i prava radnika koraci su koji bi, prema riječima ministra Delića, trebali doprinijeti razvoju sigurnijeg i transparentnijeg tržišta rada u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nema komentara:
Objavi komentar