Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini pozvala je nadležne institucije i međunarodne organizacije na hitnu reakciju i zaštitu Hrvata u Bugojnu, nakon airsoft događaja pod nazivom „Tajna Titove vile“, koji je, prema navodima medija, kod lokalnog stanovništva izazvao osjećaj nelagode i straha.
Prema pisanju Večernjeg lista BiH, “grad su okupirali bradati, naoružani muškarci u vojnim odorama” koji su na javnim površinama demonstrirali vještine gađanja. Objavljene fotografije, na kojima su vidljivi i sudionici s palestinskim zastavama na uniformama, kod Hrvata Bugojna, koji nose teška sjećanja iz ratnih godina, probudile su bolna sjećanja.
Posebno je zabrinjavajuće, navodi se, što je načelnik općine Edin Mašić događaj okarakterizirao kao sportsko natjecanje, unatoč tome što su građani prijavili uznemirenost zbog militarističkih simbola i ponašanja sudionika.
U priopćenju Koordinacije udruga Domovinskoga rata HVO-a BiH stoji kako “ovakvi incidenti nisu samo alarmantni, već predstavljaju ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti”.
“Prošloga vikenda, uz oznake radikalnih pokreta s arapskim simbolima na odorama, u Bugojnu su se okupile desetine osoba koje podsjećaju na radikalne i militarističke skupine”, navodi se u priopćenju.
Koordinacija je pozvala policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u, kao i međunarodne organizacije — Europsku uniju, NATO i američko veleposlanstvo — da poduzmu hitne mjere za zaštitu javnog reda i sigurnosti.
“Hrvati u središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata”, poručeno je iz Koordinacije.
Ratne rane još nisu zacijelile
Ovakvi prizori, kažu predstavnici udruga, ponovno otvaraju teške rane iz prošlosti. Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba iz Bugojna je prognano gotovo 15.000 Hrvata, a vratilo ih se tek nekoliko tisuća.
Prema popisu iz 2013., u Bugojnu je živjelo oko 5500 Hrvata, dok podaci Katoličke Crkve govore o stvarnom broju između 2000 i 3000.
U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još se traga za 15 ubijenih hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika. Ukupno 22 zarobljena Hrvata od strane tadašnje Armije BiH pogubljena su, a tijela njih sedmorice pronađena su proteklih godina u ekshumacijama.
“Zato slike naoružanih skupina, bez obzira na to pod kojim se nazivom okupljaju, ne mogu biti shvaćene kao igra”, zaključuju iz HVO-ovih udruga.
>> Kada igra preraste u prijetnju: Događaj u Bugojnu uznemirio Hrvate i Srbe
Nema komentara:
Objavi komentar