Cijene ogrjeva u BiH: metar drva skuplji nego ikada, pelet pod kontrolom Vlade

Dolaskom hladnijih dana, mnogi građani Bosne i Hercegovine koji na vrijeme nisu osigurali ogrjev sada se suočavaju s vrlo visokim cijenama drva i peleta. Na tržištu se bilježi pravi toplinski udar – ne zbog zime, nego zbog iznosa koje je potrebno izdvojiti da bi se grijalo tijekom nadolazećih mjeseci.

Jedan prodavač, primjerice, tri metra cijepane bukve prodaje po 440 KM, što znači da metar stoji čak 145 KM. Drugi, pak, za deset metara hrastovih metrica traže 1000 KM, odnosno 100 KM po metru. Iako postoje i nešto povoljnije ponude, razlike nisu velike, a kupci nerijetko ističu kako su cijene ogrjeva premašile sve dosadašnje rekorde.

Prema oglasima koji kruže internetom, metrice bukve prodaju se po 90 do 120 KM po metru, ovisno o suhoći i udaljenosti prijevoza, koji je najčešće uključen u cijenu. Oni koji se odluče na iscijepanu bukvu, moraju izdvojiti i do 140 KM po metru, dok paleta bukovih cjepanica, koja sadrži oko 1,8 metara drva, stoji između 240 i 290 KM. U prosjeku, to znači da metar ogrjeva iz palete doseže i do 160 KM.

Ni grab nije mnogo povoljniji – cijena metrica kreće se oko 120 KM, uz dodatnih 50 KM za prijevoz pet metara. Kod većih narudžbi, od deset metara i više, prijevoz se često nudi besplatno.

Ipak, ima i onih koji se ogrjeva nastoje riješiti. U jednom oglasu navodi se:

“Prodajem iscijepana bukova suha drva, šest metara i više, sve dajem za 600 KM. Razlog prodaje je taj što sam prešao na pelet.”

Pelet pod kontrolom

Visoke cijene peleta potaknule su i reakciju institucija. Vlada Federacije BiH nedavno je ograničila najvišu prodajnu cijenu peleta na 480 KM po toni (plus PDV), u maloprodaji i za sva pakiranja. Odluka će se primjenjivati do 1. prosinca 2025. godine.

Prije ove odluke, cijena tone peleta na tržištu je dosezala čak 800 KM, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnjeg prosjeka. Federalno ministarstvo trgovine pokrenulo je sveobuhvatnu provjeru opravdanosti cijena, upozoravajući na špekulativno povećanje bez stvarnih razloga, jer su troškovi proizvodnje i prerade ostali gotovo nepromijenjeni.