Umirovljenici podijeljeni: Tko dobiva, a tko gubi novim zakonom?

 

Iako su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja, predstavljene kao korak prema pravednijem sustavu i boljoj zaštiti umirovljenika, mnogi strahuju da će oni s najmanjim radnim stažem ponovno ostati prepušteni sami sebi – doslovno, na rubu gladi.  

Prema novom prijedlogu, uvodi se niz promjena koje bi trebale donijeti češće usklađivanje mirovina, ali i novi model obračuna minimalnih iznosa, koji ovisi o godinama staža. Ipak, upravo taj model, koji naizgled uvodi više pravde, mogao bi dodatno produbiti razliku između “starih” i “novih” umirovljenika.  

Dvostruko usklađivanje mirovina  

Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje usklađivanja mirovina dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja. Dosad se usklađivanje provodilo samo jednom godišnje, 15. travnja, i to prema formuli koja je uključivala porast potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP).  

Po novom zakonu, BDP se izbacuje iz formule, a zamjenjuje ga rast prosječne plaće. Na taj način, kako navode federalne vlasti, udio koji čine cijene i plaće u usklađivanju prilagođavat će se u korist umirovljenika. Ako cijene rastu brže od plaća, one će imati veći utjecaj na izračun, i obrnuto.  

Prema analizi, novi model donosi mogućnost znatnijeg povećanja mirovina, ali uz “sigurnosnu kočnicu” – ako bi zbroj pokazivao negativan trend, usklađivanja neće biti.  

Novi razredi minimalnih mirovina  

Najveća promjena odnosi se na uvođenje više kategorija minimalnih mirovina, ovisno o godinama radnog staža. Dosad je minimalna mirovina bila jedinstvena, dok bi po novom zakonu izgledala ovako:

• 15–20 godina staža – najmanje 60 % prosječne mirovine,
• 20–25 godina – 65 %, 
• 25–30 godina – 70 %,
• 30–35 godina – 75 %,
• 35–40 godina – 85 %,
• 40 i više godina – 95 % prosječne mirovine.  

S obzirom da je prosječna mirovina u rujnu iznosila 760,98 KM, najniža minimalna bi prema novom modelu iznosila oko 456 KM, što je danas, ruku na srce, dovoljno za 10-tak dana skromnog i koliko-toliko normalnog života, dok bi najviša minimalna dostizala 722 KM.  

Oni s najmanjim stažem – ponovno zaboravljeni  

Iako se ove izmjene predstavljaju kao “povećanje socijalne pravednosti”, mnogi upozoravaju da novi sustav potpuno zanemaruje umirovljenike s manje od 15 godina radnog staža – često žene, osobe koje su zbog bolesti, ratnih okolnosti ili nezaposlenosti radile kraće.  

Za njih, čini se, nema rješenja ni u novim zakonima. Kako ističu umirovljenici, ti ljudi već danas žive s mirovinama od 599 KM ili manje, a mnogi su na granici siromaštva. “Izgleda da će oni jednostavno biti prepušteni da umru od gladi”, kažu ogorčeno.  

Ostale izmjene  

Novi zakon također predviđa proširenje prava na naknadu troškova pokopa – više neće biti ograničena samo na članove uže obitelji, nego i na sve osobe koje su stvarno snosile te troškove.  

Uz ovaj zakon, najavljene su i reforme drugih propisa koji se odnose na tržište rada, zapošljavanje i socijalnu sigurnost. Cilj, prema vlastima, jest suzbiti “sivu ekonomiju” i ojačati fiskalnu stabilnost Federacije BiH. 

Iako novi zakon o MIO donosi određene pomake, osobito u pogledu redovitijeg usklađivanja mirovina i pravednijeg odnosa prema radnom stažu, dojam je da najugroženiji – oni s najmanjim stažem i najnižim primanjima – ponovno ostaju izvan fokusa.  

Bez sustavne brige za ovu kategoriju građana, teško je govoriti o istinskoj socijalnoj pravdi, a umirovljenici s dna piramide i dalje će živjeti u uvjetima koji ne omogućuju dostojanstvenu starost.