Nadomak Negotina, u selu Prahovo, smjestilo se jedno od najneobičnijih grobalja na Balkanu — groblje “na tri sprata”, koje je postalo prava atrakcija i tema rasprava zbog svog jedinstvenog izgleda i raskoši. Umjesto klasičnih nadgrobnih spomenika i jednostavnih grobova, ovdje se uzdižu crkvice, kapelice i mramorne građevine, od kojih svaka priča vlastitu povijest, ali i pokazuje koliko su se promijenili običaji vezani uz posljednje počivalište.
Groblje koje je raslo kroz stoljeća
Kako svjedoče povjesničari i mještani, ovo nesvakidašnje groblje nosi u sebi slojeve različitih civilizacija i epoha.
„Ovo je groblje na tri sprata. Od drugog do šestog vijeka bilo je rimsko groblje, slovenska nekropola datira iz oko 14. stoljeća, a s nastankom današnjeg Prahova formirano je groblje koje sada vidimo“, ispričao je mještanin Velimir Trailović.
Legenda kaže kako je car Trajan ovdje boravio još 99. godine, kada je gradio rimski grad poznat kao “grad na vodi”. Ti davni slojevi sada su doslovno temelj današnjeg groblja, koje se izdiže iznad Dunava u tri povijesna sloja – rimskog, slavenskog i suvremenog.
Raskoš i natjecanje u luksuzu
No, ono što danas najviše privlači pažnju javnosti nije samo povijest, nego izgled samih grobnica. Umjesto običnih nadgrobnih ploča, mnoge obitelji grade male crkve i kapele, često ukrašene raskošnim vratima, ikonostasima i kamenim reljefima.
Lokalni zidari kažu da imaju pune ruke posla, jer svaka nova obitelj želi da njezina grobnica bude “još ljepša i veća” od prethodne.
Cijene takvih grobnica dosežu tisuće eura, a samo vrata znaju stajati po 1.000 eura i više.
„To je postao svojevrsni statusni simbol“, kažu majstori, „jer mnogi koji su godinama radili u inozemstvu žele da njihova posljednja kuća bude onako kako su živjeli – velika i raskošna.“
Između vjere i taštine
Groblje u Prahovu, smješteno tik uz obalu Dunava, svojim izgledom izaziva divljenje, ali i negodovanje.
Dok jedni tvrde da je riječ o “kulturno-povijesnoj posebnosti” koja svjedoči o duhovnosti i tradiciji kraja, drugi upozoravaju da takva raskoš u smrti nema veze s vjerom, nego s ljudskom taštinom.
Mnogi smatraju da podizanje crkvica i luksuznih grobnica na groblju graniči s bogohuljenjem, jer mjesto tišine i molitve pretvara u izložbu bogatstva.
Groblje povratnika
Danas se u ovom groblju najčešće sahranjuju mještani koji su život proveli u inozemstvu, a žele se vratiti u rodni kraj barem “nakon smrti”. Na njihovim grobnicama često stoje natpisi ispisani na više jezika, a groblje je postalo i simbol jednog vremena — vrijeme kada su ljudi tražili kruh u svijetu, a mir pod svojim nebom.
I tako, nadomak Dunava, između starorimskih ruševina i novih mramornih kapela, Prahovo čuva svoju povijest — i postavlja pitanje: koliko smo spremni platiti za vječnost?
Nema komentara:
Objavi komentar