 |
| Predajednik udruge “Goranačko blago” g. Vinko Marić na promociji knjige |
U toplom ambijentu Etno doma „Ante Toni Pehar“ u Domazetima, u srcu Raške Gore, predstavljena je knjiga „Stećci Hercegovine“ autora Ivana Pandže – impresivno djelo koje spaja osobni entuzijazam, istraživački rad i duboko poštovanje prema kulturno-povijesnoj baštini Hercegovine.
Knjiga, kako ističe recenzentica prof. Edita Vučić, „kroz iskrenu želju i predanost uspijeva sačuvati uspomenu na kamene spavače koji svjedoče o našem identitetu“. Riječ je o djelu koje ne samo da dokumentira nego i oživljava tihe svjedoke prošlih stoljeća – stećke, simbole koji su se uklesali u krajolik i povijest Hercegovine.
„Stećci Hercegovine“ rezultat su višegodišnjeg Pandžina terenskog i istraživačkog rada. Autor je obišao čak 306 nekropola diljem Hercegovine – od Glamoča i Livna, preko Mostara, Konjica i Nevesinja, sve do Trebinja. Obuhvatio je više od 25 općina i gradova, a svaka lokacija u knjizi popraćena je opisom i autentičnim fotografijama u boji. Na 370 stranica, u tvrdom uvezu formata 16 x 24 cm, Pandža donosi neprocjenjivo svjedočanstvo o jedinstvenom dijelu hercegovačke baštine.
Posebno poglavlje posvećeno je goranačkoj župi, gdje su detaljno obrađeni lokaliteti: Goranci (pravoslavno groblje, Đinkića kuće, Bili Greb, Vukića Greb, Raiča groblje), Sovići, Bogodol, Raška Gora – Domazeti (Čalin dolac, Čulica, Berakovo groblje, Kosa) i Vrdi (groblje i Vrljuša). Promociju u Domazetima organizirala je Ekološka udruga za razvoj i očuvanje tradicije i okoliša Raška Gora, a glazbeni ugođaj večeri upotpunili su Romeo i Nešo, stvarajući spoj umjetnosti, tradicije i zajedništva.
Za sve koji nisu mogli nazočiti ovoj prvoj promociji, sljedeće predstavljanje knjige „Stećci Hercegovine“ održat će se u četvrtak, 30. listopada u 19 sati, u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
Stećci su kroz stoljeća ostali nijemi svjedoci života, smrti i vjere naših predaka. Pandžina knjiga podsjetnik je da u svakom kamenu, u svakom uklesanom znaku, živi dio nas – dio identiteta koji vrijedi čuvati.
Jesu li stećci, po vama, najvrjedniji simbol kulturnog identiteta Hercegovine?
Nema komentara:
Objavi komentar