Pogledajte kako iz zraka izgledaju vjetroelektrane kod Mostara

Energija iz obnovljivih izvora sve je važniji segment energetskih politika diljem Europe, a Bosna i Hercegovina se, iako sporije, kreće u tom smjeru. Jedan od najsvjetlijih primjera nalazi se upravo u blizini Mostara – Vjetroelektrana Podveležje, prva u vlasništvu Elektroprivrede BiH, otvorena 2021. godine, piše Klix.

Sa svojih 15 vjetroagregata pojedinačne snage od 3,2 MW, Podveležje raspolaže ukupnim kapacitetom od 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosi 120 GWh, što je dovoljno da pokrije potrebe više od 40.000 kućanstava. Prema riječima Fahrudina Tanovića, izvršnog direktora za proizvodnju u EP BiH, u povoljnim vremenskim uvjetima proizvodnja zna premašiti i 130 GWh.

Planovi za budućnost: Vlašić i Bitovnja

Nakon Podveležja, Elektroprivreda BiH priprema nove projekte. Najznačajniji su:

• Vjetropark Vlašić – instalirane snage 50 MW, sa 18 vjetroturbina i očekivanom proizvodnjom od 115 GWh godišnje. Projekt je dio EU Flagship 4 – Obnovljiva energija, uz podršku bespovratnih sredstava EU od 21,8 milijuna eura i kredita Europske investicijske banke od 36 milijuna eura.
• Vjetroelektrana Bitovnja kod Konjica – vrijednost ulaganja je 215 milijuna eura, a planirana godišnja proizvodnja doseže 220 GWh. Projekt će se financirati kreditima KfW-a i EIB-a, uz grant sredstva i ulaganja EP BiH.

Tri vjetroelektrane u BiH već aktivne

U Bosni i Hercegovini trenutno su aktivne tri vjetroelektrane. Pored Podveležja, tu su još i:

• VE Mesihovina (50,6 MW, godišnja proizvodnja 165,17 GWh)
• VE Jelovača (36 MW, godišnja proizvodnja 110 GWh)

Obje se nalaze u nadležnosti Elektroprivrede HZHB i smještene su na području Tomislavgrada.

Prelazak s ugljena na čistu energiju

BiH raspolaže s tri javne elektroprivrede – Elektroprivredom BiH, Elektroprivredom HZHB i Elektroprivredom RS. Od njih, prve dvije već aktivno ulažu u vjetroparkove. Istovremeno, u skladu s europskim politikama, provodi se postepeno gašenje termoenergetskih kapaciteta. Samo u posljednjih nekoliko godina ugašeno je više blokova u termoelektranama Tuzla i Kakanj.

Trenutno, udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u BiH iznosi između 25 i 30 posto, ovisno o vremenskim uvjetima.

EU ciljevi – BiH u korak sa zelenom tranzicijom

Europska unija planira da do 2030. godine najmanje 42,5% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. U 2022. godini taj udio iznosio je 23%. BiH, na svom putu prema članstvu u EU, mora pratiti te trendove.

Tanović naglašava da je financiranje ključni faktor:

"Plan EP BiH je da se svi projekti obnovljivih izvora financiraju iz europskih kredita i grantova, bez korištenja vlastitih sredstava osim onog dijela koji traži kreditor."

U tom kontekstu, već je potpisan ugovor s EBRD-om o financiranju solara Gračanica I i II, čime BiH pokazuje jasnu orijentaciju ka diversifikaciji obnovljivih izvora.