Zemlje zapadnog Balkana, među kojima i Bosna i Hercegovina, prema novom izvješću Svjetske banke, u 2026. godini mogu očekivati prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto. Iako je riječ o blagom poboljšanju u odnosu na ovu godinu, Svjetska banka upozorava da je taj rast i dalje nedostatan da zadovolji potrebe građana regije, pišu Nezavisne novine.
Prema izvješću objavljenom u utorak, 7. listopada, broj radno sposobnog stanovništva na zapadnom Balkanu već se znatno smanjio, a do 2050. godine očekuje se pad od gotovo 20 posto. Ako se sadašnji trendovi nastave, regija bi se mogla suočiti s nedostatkom više od 190.000 radnika u idućih pet godina.
Inflacija i neizvjesnost usporile rast
Gospodarski rast tijekom 2025. godine usporen je zbog inflacije koja je smanjila potrošnju, dok je povećana neizvjesnost ograničila trgovinu i ulaganja. Ipak, fiskalna politika ostala je disciplinirana – deficit je bio ispod tri posto, a javni dug nastavio je padati.
Prema Redovnom ekonomskom izvješću za Zapadni Balkan, ukupni rast gospodarstava Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova iznosit će tri posto u 2025. godini, što je 0,2 postotna boda manje od ranijih projekcija. Predviđa se da će rast ubrzati na 3,1 posto u 2026., te dosegnuti 3,6 posto u 2027. godini.
„Regija napreduje, ali nedovoljno brzo“
„Zapadni Balkan napreduje i smanjuje razvojni jaz u odnosu na naprednija gospodarstva Europske unije, ali rast još uvijek nije dovoljan da ispuni očekivanja građana“, istaknula je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Ona smatra da je za održiv napredak nužno prilagoditi strategije zapošljavanja i ulagati u ljudske resurse: „Regiji su potrebne promjene u pristupu tržištu rada – veće sudjelovanje žena i mladih, razvoj vještina te jačanje poduzeća kroz digitalna poboljšanja.“
Bosna i Hercegovina suočena s posebnim izazovima
Christopher Sheldon, voditelj Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, naglasio je da je rast BDP-a u BiH usporen na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2025. godine, s tri posto godinu ranije. Glavni razlog je pad industrijske proizvodnje, osobito u prerađivačkom sektoru.
Potrošnja je, prema izvješću, ostala stabilna, ali slaba ulaganja i rast cijena hrane doveli su do inflacije od 3,4 posto u lipnju. Očekuje se da će rast ostati umjeren, dostižući oko 3,2 posto do 2027. godine.
Iako javni dug ostaje pod kontrolom, Svjetska banka upozorava da je BDP po glavi stanovnika u BiH i dalje nizak – tek trećina prosjeka Europske unije. Od 2015. godine, realni dohoci rastu u prosjeku tri posto godišnje, što je nedovoljno za značajnije smanjenje siromaštva.
Građani i dalje ranjivi
Čak 40 posto odraslih građana BiH izjavilo je da ne bi moglo pokriti troškove života dulje od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda. Povećanje minimalne plaće donijelo je olakšanje niže plaćenima, ali ukupna ekonomska ranjivost i dalje je visoka.
Sheldon upozorava da BiH u nadolazećem razdoblju mora ubrzati strukturne reforme, unaprijediti poslovno okruženje i povećati uključivanje ranjivih skupina u tržište rada. „Izgledi su i dalje osjetljivi na globalnu ekonomsku neizvjesnost i domaću političku nestabilnost“, navodi se u izvješću.
Stručnjaci skeptični prema optimističnim prognozama
Ekonomist Igor Gavran ocijenio je da su prognoze Svjetske banke o rastu BDP-a „prilično optimistične“, barem kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
„Rast će vjerojatno biti rezultat zaduživanja i ulaganja u infrastrukturne projekte koji imaju mali i spor učinak na životni standard građana“, istaknuo je Gavran. Dodao je da se dio očekivanog rasta temelji na privremenom priljevu sredstava iz Plana rasta Europske unije, što neće dugoročno riješiti strukturne slabosti gospodarstva.
Nema komentara:
Objavi komentar