ZAGAĐENI ZRAK - WHO upozorava na alarmantno stanje u BiH

Bosna i Hercegovina već godinama drži neslavno mjesto na vrhu ljestvica najzagađenijih zemalja Europe, a zdravstvene posljedice tog problema osjećaju gotovo svi stanovnici. No, posljednja upozorenja svjetskih stručnjaka pokazuju da one nadilaze dobro poznate probleme s plućima i kardiovaskularnim sustavom – zagađeni zrak direktno oštećuje i mozak te može biti povezan s razarajućim oblicima demencije.

Na to je nedavno podsjetio vodeći američki neuroznanstvenik prof. Ted Dawson u razgovoru za televiziju N1, a temu je u emisiji Novi dan dodatno aktualizirao Mirza Palo iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH.

Opasne čestice nevidljivog neprijatelja

„Zagađeni zrak značajno utiče na zdravlje pojedinaca, posebno čestice PM10 i PM2,5 mikrometara“, istaknuo je Palo.
WHO preporučuje vrlo restriktivnu granicu od 5 mikrograma po kubnom metru godišnjeg prosjeka, dok Europska unija propisuje 25. BiH, nažalost, premašuje oba prosjeka i to tijekom cijele godine.

„Problem je što zagađenje često nije vidljivo, reagiramo tek kada ga vidimo ili osjetimo“, dodao je Palo.

Posljedice: od srca do mozga

Zagađeni zrak djeluje na cijeli organizam – od respiratornog i kardiovaskularnog sustava do mozga, pri čemu raste rizik od moždanog udara i neurodegenerativnih bolesti.
Prema podacima WHO-a, globalno se svake godine izgubi oko 7 milijuna života zbog posljedica zagađenja zraka, i to ne samo vanjskog, nego i unutarnjeg.

„Čak i kod nas, gdje se ne kuha toliko u zatvorenom prostoru, imamo problem s unutarnjim zagađenjem. Etisoni i tepisi također doprinose onečišćenju koje često ne vidimo, ali ga dišemo“, upozorio je Palo.

Složen problem bez jednostavnog rješenja

Zagađenje zraka u BiH nije samo zdravstveni problem – ono zahvaća energetiku, industriju, promet i infrastrukturu, a dodatni teret predstavlja i nepovoljan geografski položaj.

„Prošle godine radili smo procjenu ugroza u BiH i pokazalo se da je zagađeni zrak najveći problem“, kazao je Palo.

Usporedba sa zemljama regije dodatno potvrđuje razmjere problema. Dok Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju povoljnije uvjete zahvaljujući otvorenosti prema moru, BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija ostaju u začaranom krugu visokih koncentracija zagađenja zbog geografskih barijera i slabije infrastrukture.

Hoće li vlasti reagirati?

Premda su institucije svjesne situacije, konkretna rješenja izostaju. Problem ostaje „intersektorski izazov“ koji traži koordiniranu akciju više sektora – od zdravstva do energetike.

No, dok vlasti traže rješenja, građani nastavljaju disati zrak koji im, prema ocjeni stručnjaka, skraćuje život i ugrožava mentalno zdravlje.