Pitanje može li jedan biskup „spriječiti papu“ da posjeti neku biskupiju naizgled djeluje apsurdno. Papa je vrhovni poglavar Katoličke crkve, iznad svih biskupa, te formalno nitko nema vlast kojom bi mu nešto mogao zabraniti. Ipak, praksa pokazuje da stvari nisu uvijek tako jednostavne, a primjer Međugorja to najbolje oslikava.
Mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator za Međugorje, nedavno je otkrio kako je papa Ivan Pavao II. 1995. godine, prilikom pohoda Sarajevu, želio posjetiti i Međugorje. No tadašnji mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić obratio se Kongregaciji za nauk vjere i upozorio da bi Papin dolazak mogao biti protumačen kao neformalno priznanje ukazanjima. Kongregacija je reagirala, a Sveti Otac odustao od posjeta.
Što to pokazuje? Ne da biskup može „zabraniti“ papi da učini nešto, nego da biskupi, kao pastiri na terenu, imaju pravo i obvezu iznositi svoje mišljenje, upozoravati na moguće posljedice i tražiti pomoć Rima kada procijene da je to potrebno. U konačnici, odluka ostaje u rukama pape, ali on često uvažava mišljenje mjesnih biskupa kako bi izbjegao nerazumijevanja ili dodatne podjele.
Slična dinamika vidljiva je i u kasnijim potezima pape Franje, koji je odlučio župu sv. Jakova u Međugorju izravno podvrgnuti Svetoj Stolici, premda teritorijalno ostaje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Na taj je način Papa pokušao pomiriti različite pristupe i izbjeći sukobe na lokalnoj razini.
Dakle, iako biskup nema moć spriječiti papu, njegova riječ i procjena mogu imati značajan utjecaj. U tom smislu, odnos pape i biskupa najbolje se može opisati kao ravnoteža između univerzalne i lokalne Crkve – gdje papa ima posljednju riječ, ali lokalni biskup često oblikuje kontekst u kojem će ta riječ biti izgovorena.
Podsjetimo, u nedjelju navečer u dvorani pape Ivana Pavla II. u Međugorju predstavljena je knjiga „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“, a tom prigodom mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator za župu sv. Jakova, otkrio je niz zanimljivih povijesnih i crkvenih okolnosti vezanih uz međugorski fenomen.
Između ostalog, mons. Cavalli podsjetio je da je papa Ivan Pavao II. tijekom pohoda Sarajevu 1995. želio posjetiti i Međugorje, ali je u tome bio spriječen. „Biskup Ratko Perić intervenirao je kod Kongregacije za nauk vjere, koja je tada ocijenila da bi Papin dolazak značio svojevrsno neformalno priznanje ukazanja, pa do posjeta ipak nije došlo“, pojasnio je Cavalli.
Govoreći o sadašnjem vremenu, otkrio je kako je i papa Franjo razmatrao mogućnost da se međugorska župa izdvoji iz Mostarsko-duvanjske biskupije. „To je bilo nemoguće učiniti teritorijalno. Da bi to bila nova biskupija, župa je premala. Zato je odlučeno da bude izravno pod jurisdikcijom Svete Stolice. U Mostaru će biti biskup, a u Međugorju nadbiskup“, kazao je Cavalli, istaknuvši da je upravo papa Franjo povukao povijesni potez i postavio nadbiskupa u Međugorju.
Nema komentara:
Objavi komentar