Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, zajedno s direktorom Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) Gordanom Mišeljićem i direktorom Hidroelektrane Dabar Danilom Ilićem, obišao je centralni objekt energetskog sustava „Gornji Horizonti“. Riječ je o jednom od najvećih hidroenergetskih projekata u Bosni i Hercegovini, čija se realizacija planira već desetljećima. Sustav „Gornji Horizonti“ predviđa izgradnju tri hidroelektrane, od kojih je Hidroelektrana Dabar ključna. Planirano je da radovi na njoj budu završeni do kraja 2027. godine, izvještava Trebinje danas, a prenosi Morski.hr.
– Hidroelektrana Dabar je središnja u ovom sustavu. Vode se prevode s nevesinjskog platoa, a cijeli koncept osmišljen je još 50-ih godina prošlog stoljeća. Kada projekt bude završen, HET bi trebao imati ukupno sedam hidroelektrana. To znači uvođenje dodatnih 20% voda u sliv rijeke Trebišnjice i povećanje proizvodnje električne energije za čak 50% u odnosu na sadašnje kapacitete – objasnio je Mišeljić.
Hidroelektrana Dabar projektirana je sa snagom od 160 megavata, što je čini najvećom i najvažnijom elektranom u sustavu Gornjih horizonata. Ekološke dileme i prijetnje Neretvi Iako projekt nosi snažan energetski potencijal za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, njegova realizacija izaziva velike ekološke i političke prijepore. Prema pisanju Dubrovačkog vjesnika, dok će koristi imati isključivo RS, sliv rijeke Neretve u Hrvatskoj i Federaciji BiH mogao bi pretrpjeti katastrofalne posljedice. Preusmjeravanje vodotokova prema Trebišnjici značilo bi manje vode u Neretvi, što bi ugrozilo bioraznolikost, izazvalo promjene u okolišu, te izravno pogodilo Dolinom Neretve, poznatu po poljoprivredi. Na taj način bila bi dovedena u pitanje egzistencija brojnih poljoprivrednika u Hrvatskoj.
Hrvatske vlasti, posebno Dubrovačko-neretvanska županija, godinama upozoravaju da Republika Srpska nikada nije dostavila dokaze da će biti dovoljno vode za sliv Neretve i njezinih pritoka – Bregave, Bune i Bunice. Unatoč pokušajima Hrvatske i institucija Europske unije da zaustave projekt, radovi na Gornjim horizontima do sada nisu obustavljeni.
Projekt „Gornji Horizonti“ još jednom otvara pitanje ravnoteže između energetskog razvoja i očuvanja okoliša. Dok vlasti u Republici Srpskoj ističu gospodarsku i stratešku važnost hidroenergetskog sustava, Federacija, Hrvatska i ekološke udruge upozoravaju na trajne i nepovratne posljedice po Neretvu i život ljudi koji od nje ovise.
Nema komentara:
Objavi komentar