Tko su Hrvati iz BiH koji su ostavili vidljiv trag u hrvatskom društvu

Podjela na fetive i dotepence, naše i vaše, ide na ruku onima koji Lijepoj Našoj žele sve – najružnije! 

Nakon što je Dalija Orešković, zastupnica u Hrvatskom saboru, reagirala na jednu izjavu Zlatka Dalića, izbornika hrvatske nogometne vrste, ponovno se u hrvatskoj javnosti aktualizira tema što, kako i koliko hrvatskoj državi znače (ili po nekima ne znače) Hrvati koji nisu rođeni u Republici Hrvatskoj. Saborska zastupnica Orešković ujela se za jezik jer je, gađajući Dalića, pogodila mnoštvo hrvatskih uglednika podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i iseljeništva, čak i one koje ona smatra svojim istomišljenicima. Gospođa Orešković se prepoznala u riječima Zlatka Dalića: „Glasna manjina nas vrijeđa i ne voli Hrvatsku.“ I ishitreno reagirala, rekla je prije nego ispekla: „Kako smo došli do toga da Zlatko Dalić, rođen u BiH, čija su usta puna zajedništva, etiketira nas Hrvate, ovdje rođene, koji nemamo drugu državu niti drugu domovinu…“ Saborska je zastupnica u tom trenutku možda zaboravila na brojne osobe iz svih sfera života  u Republici Hrvatskoj, koji su rođeni u BiH, a  po političkom uvjerenju i svjetonazoru puno su bližu njoj nego Zlatku Daliću, piše Večernji list BH.

Ne znamo kako je, na primjer, njenu izjavio prihvatio povjesničar Dragan Markovina, rođen u Mostaru. Ima li po Dariji on pravo „etiketirati“ bilo što u Hrvatskoj ako je rođeni Mostarac? Mnoštvo je Hrvata u Republici Hrvatskoj rođenih u BiH, koji svojim djelovanjem pripadaju lijevom medijskom spektru. Neki tu svrstavaju i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, ali on je samo sin oca rođenog u BiH. Računa se da u Hrvatskoj živi oko čak milijun i 300.000 (gotovo 40 posto) Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koja je demografski dugo hranila Hrvatsku. I vrapcima na granama valjda je jasno koliko je za obranu Hrvatske od agresora bila uloga Hrvata u susjednoj BiH.

Prije tri desetljeća u nekim politikantskim kuhinjama skuhan je neukusni čobanac koji je bazdio na šovinizam i ksenofobiju. Đonom se krenulo na hercegovačke Hrvate; stvoren je stereotip o Hercegovcima kao ognjištarima, bjeločarapašima, ruralnim desničarima, švercerima, primitivcima, zatucanim gramzivcima… Naravno da nisu svi Hercegovci anđeli, ali su svi prikazani vragovima pa je krenula žestoka antihercegovačka kampanja.