Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kanton Sarajevo i dalje uvjerljivo prednjači kao najrazvijenija županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukupni indeks razvijenosti KS iznosi 2,02, čime Sarajevo predvodi u gotovo svim ključnim razvojnim kategorijama, potvrđujući svoju poziciju ekonomskog, institucionalnog i obrazovnog središta države.
Kanton Sarajevo – lider po svim pokazateljima
S indeksnom vrijednošću od 2,02, Kanton Sarajevo značajno nadmašuje sve ostale županije u Federaciji. Ključni pokazatelji govore o sveukupnoj snazi glavnog grada:
- Prihod od poreza na dohodak: 2,93
- Stupanj zaposlenosti: 2,33
- Obrazovanje radne snage: 1,56
- Najviša prosječna neto plaća: Općina Centar Sarajevo – 1.986 KM
- Najviši prihodi po stanovniku: Centar Sarajevo – 1.360 KM
Ovi rezultati jasno pokazuju prednosti urbanog razvoja, koncentracije institucija, snažnog tržišta rada i ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu.
Zapadnohercegovačka županija – visoka obrazovanost i stabilna ekonomija
Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovačka županija s ukupnim indeksom 1,09. Iako ima skromniji prihod od poreza po stanovniku (0,73), ističe se drugim snažnim razvojnim pokazateljima:
- Obrazovanje radne snage: 1,83 (najviši u FBiH)
- Nizak udio starijeg stanovništva
- Pozitivan prirodni prirast i migracijski trend
- Općine poput Širokog Brijega i Gruda klasificirane su kao visoko ili srednje razvijene
Hercegovačko-neretvanska županija – stabilan rast i turizam kao adut
Treće mjesto zauzima Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) s indeksom 1,02. Ova županija, u kojoj se nalazi i Grad Mostar, bilježi solidne ekonomske i društvene pokazatelje:
- Prihod od poreza na dohodak: 1,10
- Zaposlenost: 1,21
- Obrazovna struktura: 1,30
Mostar, Čitluk, Konjic, Čapljina i Jablanica nalaze se u II. i III. grupi razvijenosti, a turistički sektor dodatno pridonosi ekonomskom rastu županije.
Pad pojedinih županija i općina – upozoravajući signali
Dok se pojedine županije kreću prema višim razinama razvoja, nekoliko lokalnih zajednica zabilježilo je pad u rangiranju za 2024. godinu. Među njima se izdvajaju Hercegbosanska županija (HBŽ), Kupres, Banovići, Jajce i Travnik, čiji rezultati ukazuju na zabrinjavajuće trendove.
HBŽ i dalje na začelju: bez ikakvog napretka
S ukupnim indeksom 0,28, HBŽ je i dalje na posljednjem mjestu među županijama Federacije. U odnosu na prošlu godinu nije zabilježen nikakav napredak. Ključni problemi uključuju:
- Najniži prihod od poreza na dohodak
- Najniža zaposlenost (0,29)
- Niski stupanj obrazovanja radne snage (relativna vrijednost 1,20)
- Znatno starenje stanovništva i negativan prirodni prirast
Kupres – najveći pad zbog ispravke podataka
Općina Kupres zabilježila je najveći pojedinačni pad – čak 13 mjesta niže, s 41. na 54. poziciju. Uzrok nije bilo realno pogoršanje gospodarske slike, već tehnička korekcija podataka:
-
Indikator zaposlenosti je ispravljen s 1,2 na 0,8, što je značajno utjecalo na ukupni indeks
Banovići, Jajce i Travnik – pad zbog realnih ekonomskih izazova
Za razliku od Kupresa, pad općina Banovići, Jajce i Travnik od po tri mjesta rezultat je stvarnih ekonomskih problema:
- Pad zaposlenosti
- Stagnacija prihoda od poreza na dohodak
- Nedostatak novih investicija i razvojnih projekata
Najnoviji razvojni pokazatelji otkrivaju duboke razlike među županijama u Federaciji BiH. Kanton Sarajevo potvrđuje svoju poziciju lidera, dok Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija bilježe stabilan rast. S druge strane, HBŽ, Posavska i Unsko-sanska županija nalaze se na začelju s negativnim trendovima koji zahtijevaju sustavne i strateške intervencije. Za općine poput Kupresa, Jajca i Banovića, ovi podaci predstavljaju jasan poziv na djelovanje.
Nema komentara:
Objavi komentar