U većini europskih zemalja završena sveučilišna diploma značajno smanjuje izglede za nezaposlenost. Međutim, prema najnovijim podacima koje je analizirao Euronews Business, Turska se izdvaja kao jedina zemlja u kojoj visoko obrazovanje ne predstavlja zaštitu – već upravo suprotno.
Europski trend: Diploma znači sigurniji posao
U svim državama članicama Europske unije, osobe s fakultetskim obrazovanjem bilježe nižu stopu nezaposlenosti u usporedbi s onima bez diplome. Eurostatovi podaci iz 2024. godine pokazuju da je prosječna nezaposlenost u EU iznosila 5,9 posto, dok je nezaposlenost među diplomiranima bila znatno niža – 3,8 posto.
Najniža ukupna nezaposlenost zabilježena je u Češkoj (2,6 posto), dok je najviša u Španjolskoj (11,4 posto). Uz Španjolsku, zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti su Grčka, Turska, Srbija, Finska i Švedska – sve s više od osam posto nezaposlenih građana.
Turska – obrazovanje ne jamči posao
Za razliku od ostatka Europe, Turska se suočava s jedinstvenim i zabrinjavajućim trendom: visoko obrazovani građani češće su nezaposleni od onih bez sveučilišne diplome. U 2024. godini nezaposlenost među diplomiranim studentima u Turskoj iznosila je čak 9,2 posto – najviša u Europi.
Usporedbe radi, diplomirani građani u Češkoj i Poljskoj imali su nezaposlenost od samo 1,4 posto. Iza Turske slijede Grčka (7,3 posto), Španjolska (6,9 posto), Srbija (6,5 posto) i Francuska (5 posto) kada je riječ o visokoobrazovanim nezaposlenima.
Prema podacima OECD-a, Turska je jedina zemlja u Europi u kojoj diploma statistički povećava vjerojatnost da će osoba ostati bez posla. Negativni omjer od 0,96 znači da visokoobrazovani Turci imaju čak veću šansu biti nezaposleni nego opća populacija – suprotan trend od ostatka kontinenta, gdje je diploma zaštitni faktor.
Strukturni problemi obrazovnog sustava
Glavni razlozi za ovakvu situaciju u Turskoj leže u prenapregnutom visokoškolskom sustavu. Tijekom protekla dva desetljeća, broj javnih sveučilišta u zemlji više se nego udvostručio – s 53 u 2003. na čak 129 u 2018. Danas Turska broji ukupno 204 sveučilišta (129 javnih i 75 privatnih), čime ima jednu od najviših stopa studenata u Europi – čak 95 na 1.000 stanovnika.
Međutim, ubrzano širenje sveučilišta nije pratio odgovarajući rast kvalitete obrazovanja ni tržišta rada koje bi moglo apsorbirati tolik broj diplomiranih. Rezultat je inflacija diploma bez realne vrijednosti na tržištu rada i frustracije među mladima.
Sve manja prednost diplome i u EU
I dok je Turska ekstreman primjer, ni Europska unija nije imuna na promjene. Jaz između visokoobrazovanih i ostalih građana u pogledu nezaposlenosti se postupno smanjuje, što ukazuje na to da diploma sve manje jamči automatski ulazak na tržište rada.
Najveće razlike u korist diplomiranih još uvijek su prisutne u Rumunjskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj, ali i tu se primjećuje trend izjednačavanja.
Diploma i dalje ima značajnu težinu u većini europskih zemalja kada je riječ o zapošljavanju, no Turska pokazuje da obrazovanje bez tržišnog smisla može rezultirati suprotnim učinkom. Ovaj slučaj predstavlja ozbiljno upozorenje i za druge zemlje koje ubrzano šire svoj obrazovni sektor bez strateškog planiranja i povezanosti s potrebama gospodarstva.
Nema komentara:
Objavi komentar