Velika subota, posljednji dan Svetog trodnevlja, dan je duboke šutnje i svetog čekanja. Crkva u ovom vremenu ne slavi misu, oltari su ogoljeni, a tabernakuli otvoreni – sve odiše tugom zbog Kristove smrti, ali i tihim iščekivanjem slavnoga uskrsnuća. Velika subota stoji na raskrižju smrti i života, tame i svjetla, piše Goranci online.
Teološki smisao Velike subote
U liturgijskom smislu, Velika subota je dan kada je Krist bio položen u grob. Crkva šuti jer je i Krist „počinuo u grobu“. Tajna tog dana duboko je ukorijenjena u vjerovanju da je Isus, dok je tijelom bio mrtav, dušom sišao nad pakao – u "Škriptu pakla" (lat. descensus ad inferos) – da izbavi pravednike koji su čekali otkupljenje.
Tako Katekizam Katoličke Crkve u točki 634 kaže:
„Krist je sišao u dubine smrti kako bi mrtvima navijestio radosnu vijest spasenja.“
U toj tajanstvenoj tišini Crkva promatra Krista koji razbija vrata smrti.
Liturgija Velike subote
Velika subota sama po sebi nema Euharistijsko slavlje. Sve do večeri, Crkva ostaje u iščekivanju i šutnji. Tijekom dana vjernici pohode Kristov grob u crkvama, mole, poste i čekaju.
Velika subota završava Vazmenim bdjenjem, slavljenjem najveće liturgije u godini koja započinje nakon zalaska sunca. Iako se često doživljava kao liturgija nedjelje Uskrsa, ona formalno zatvara Sveti trodnevni ciklus i započinje slavljem Uskrsa.
Vazmeno bdjenje – središte kršćanskog kalendara
Bdjenje se sastoji od četiri dijela:
-
Služba svjetla – Blagoslivlja se oganj iz kojega se pali uskrsna svijeća – simbol uskrslog Krista.
-
Služba riječi – Čita se 7 starozavjetnih i 2 novozavjetna čitanja koja prate povijest spasenja.
-
Krsna služba – Blagoslivlja se voda i obnavljaju krsna obećanja.
-
Euharistijska služba – Slavi se misa Uskrsnuća Gospodinova.
Bdijenje se preporučuje kao noćno slavlje, „noć bdjenja u čast Gospodinu“ (Izl 12,42), i ono je srce kršćanskog kalendara.
Duhovno značenje
Velika subota nas uči čekanju. U svijetu brzine i trenutnog zadovoljenja, ovaj dan poziva na strpljivo iščekivanje Božje pobjede. Podsjeća nas da Bog djeluje i onda kada ga ne vidimo – u tišini groba.
Narodni običaji i pobožnosti
U mnogim hrvatskim krajevima zadržali su se bogati običaji Velike subote:
-
Blagoslov jela – simbol uskrsne radosti koja dolazi. Vjernici donose jaja, kruh, šunku i drugo tradicionalno jelo koje će blagovati nakon bdjenja.
-
Uređivanje uskrsne košarice – često s posebnim simbolima (jaje – novi život, sol – mudrost, kruh – Kristovo tijelo).
-
Priprema uskrsnog stola i obitelji – sve odiše svetom pripremom.
Dok se čini da Bog šuti, vjera nam govori da On djeluje – dublje nego što možemo vidjeti. Ona nas poziva na šutnju, vjeru u nemogućem i ljubav koja ne odustaje.
U vremenu tame, Krist priprema svjetlo. A ono što bdije u tami – nikada nije zaboravljeno.
Obredi po župama
Katedrala Marije Majke Crkve - Prvostolnica
- Vazmeno bdijenje u 20 sati
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Goranci
- Vazmeno bdijenje u 19 sati
Franjevačka crkva sv. Petra i Pavla
- Vazmeno bdijenje u 20 sati
Krista Dobrog Pastira - sv. Marko Cim, sv. Luka Ilići
- Vazmeno bdijenje u 20 sati
Crkva sv. Tome apostola - Bijeli Brijeg
- Vazmeno bdijenje u 20 sati
Crkva sv. Mateja, apostola i evanđelista - Rudnik
- Velika subota: Vazmeno bdijenje u 20 sati
Crkva sv. Ivana, apostola i evanđelista - Centar 2
- Velika subota: Vazmeno bdijenje u 20 sati
Crkva Presvetog Trojstva - Blagaj/Buna
- Vazmeno bdijenje u 20 sati
Nema komentara:
Objavi komentar