Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Suada Halilović, uputila je inicijativu kojom poziva na hitnu pripremu zakonskog rješenja radi zabrane prodaje energetskih napitaka djeci i maloljetnim osobama. Ova inicijativa upućena je Vladi FBiH te nadležnim federalnim ministarstvima – Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu trgovine – s ciljem zaštite zdravlja mladih.
„S obzirom na brojna istraživanja koja su pokazala veliku štetnost pojedinih sastojaka energetskih napitaka, smatram da je vrlo važno da Vlada FBiH u narednom razdoblju pronađe zakonsko rješenje za zabranu njihove prodaje maloljetnicima“, istaknula je Halilović.
Trenutni Zakon o unutarnjoj trgovini u FBiH ne predviđa zabranu prodaje energetskih pića maloljetnim osobama, što, prema Halilović, predstavlja ozbiljan propust koji treba hitno ispraviti. Pritom je naglasila kako je nužno da zakon jednako tretira prodaju energetskih napitaka kao i zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda maloljetnim osobama.
Energetski napici, prema navodima Halilović, sadrže niz potencijalno štetnih sastojaka poput ksantina (uključujući kofein), gazirane vode, taurina, vitamina B-skupine i različitih biljnih ekstrakata. Uobičajeni sastojci uključuju guaranu, yerba mate, ginseng i ginkgo bilobu, a često se dodaju i tvari poput maltodekstrina, inozitola, karnitina i kreatina. Dok neki brendovi koriste šećer, drugi ga zamjenjuju umjetnim sladilima.
„Sastojci koji se nalaze u energetskim napicima mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe poput aritmije, nesanice, mučnine, nervoze, dehidracije i bolova u želucu. Dugotrajna konzumacija može dovesti do iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda, što može rezultirati takozvanim adrenalnim umorom“, upozorila je Halilović, pozivajući se na brojna međunarodna istraživanja.
Prema podacima Agencije za sigurnost hrane Europske unije (EFSA), jedno prosječno polulitarsko pakiranje energetskog napitka sadrži više kofeina nego što je preporučena dnevna doza za adolescente. Ovo dodatno potvrđuje potrebu za hitnom regulacijom i zakonskom intervencijom kako bi se zaštitilo zdravlje najmlađih članova društva.
Halilović zaključuje kako je krajnje vrijeme da se ovom pitanju pristupi ozbiljno te da se zaštita djece i mladih stavi u središte javnozdravstvene politike.
Nema komentara:
Objavi komentar