Milijuni uplaćeni, ali ne u džepove igrača

Izvješće o naplati javnih prihoda, broju zaposlenih i inspekcijskim nadzorima kod priređivača igara na sreću u Federaciji BiH za prošlu godinu, koje je pripremila Porezna uprava FBiH, otkrilo je očekivanu istinu – mnogi građani spas iz ekonomske krize traže u igrama na sreću. I kako obično biva, jedini pravi dobitnici u toj priči su priređivači igara na sreću i, u manjoj mjeri, država. Igrači? Oni uglavnom ostaju praznih džepova, ali puni "neprocjenjivih" iskustava.

Prema podacima iz izvješća, sportske kladionice ostvarile su prihod od 1,6 milijardi KM, a u istom razdoblju uplatile su 93,3 milijuna KM javnih prihoda. Drugim riječima, država ih drži kao privilegirane porezne obveznike jer su, između ostalog, oslobođeni plaćanja PDV-a. No, čini se da Porezna uprava ipak želi malo pravednije raspodijeliti kolač te predlaže izmjene zakona koje bi uključivale jedinstvenu stopu oporezivanja svih priređivača igara na sreću od 5 posto i porez od 10 posto na sve dobitke – jer, zašto bi samo igrači gubili?

Kladionice – najbolji poslodavci?

I dok druge firme zatvaraju svoja vrata ili se bore s birokracijom, kladionice su među najprofitabilnijim tvrtkama u Federaciji BiH, a njihova industrija nezaustavljivo raste. Prošle godine zapošljavale su više od pet tisuća ljudi, što je za naše prilike prava rijetkost. Sarajevska županija prednjači s najvećim brojem zaposlenih u kladionicama – čak 811, dok su na začelju Posavska i Bosansko-podrinjska županija, očito "zakinute" za ovu "perspektivnu" granu industrije.

Porezna uprava provela je 145 inspekcijskih nadzora kod priređivača igara na sreću, što je značajno manje nego 2023. godine. No, s obzirom na to da se svake godine otvara sve više kladionica, možda inspektorima treba dodati stimulaciju – recimo, bonuse u obliku besplatnih listića za sportsko klađenje?

Dijaspora – glavni financijer BiH

Dok se neki nadaju dobitku na kladionici, realan novac i dalje dolazi iz inozemstva. Prema podacima Središnje banke BiH, prošle godine je u BiH iz dijaspore stiglo 4,16 milijardi KM – gotovo pola milijarde više nego godinu prije. Još 1,38 milijardi KM stiglo je na ime mirovina koje su zarađene u inozemstvu.

Naš ekonomski stručnjak, prof. dr. Željko Rička, realno sagledava situaciju: "Bez naše dijaspore – jadni mi. Hvala Bogu da imamo taj izvor, jer gotovo 50 posto depozita banaka čini štednja. Mi educiramo ljude, a oni zatim odlaze vani raditi i šalju nam novac. Možda bi bilo pametno smisliti neku strategiju kako da ih zadržimo ovdje? Ali, tko bi se još bavio time kad imamo tako 'pouzdane' izvore prihoda?"

U međuvremenu, dok država razmatra kako popuniti proračun, građani biraju – sreću na kladionici ili sigurnost obiteljske podrške iz inozemstva. A Porezna uprava? Ona bar pokušava osigurati da svi u ovoj priči plate svoj dio... osim možda onih koji uvijek dobivaju.

Podijeli na:

Povezane objave:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0