Sjedinjene Američke Države (SAD) trenutno imaju aktivnih 398 sankcija protiv pojedinaca, tvrtki i organizacija sa Zapadnog Balkana, prema istraživanju Glasa Amerike zaključno s 31. siječnjem 2025. godine
Najviše sankcija odnosi se na Bosnu i Hercegovinu (177), zatim na Srbiju (80), Kosovo (60), Sjevernu Makedoniju (46), Albaniju (23) i Crnu Goru (11), dok se jedna sankcija odnosi na osobu iz Hrvatske, piše Glas Amerike.
Glas Amerike kreirao je prvu pretraživu bazu podataka koja sadrži sankcije Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) i sankcije Državnog tajništva SAD-a izrečene od 2017. do 2024. godine. Prema Richardu Nephewu, bivšem koordinatoru Državnog tajništva za globalnu borbu protiv korupcije, sankcije predstavljaju ključni alat američke vanjske politike. One su usmjerene na pojedince i organizacije, a ne na cijele države, kako bi se spriječile prijetnje demokraciji, korupcija i destabilizacija regije.
Razlozi Sankcija
SAD su sankcije prema Zapadnom Balkanu izricale u dva glavna razdoblja. Između 2001. i 2004. godine sankcije su uvedene zbog ratnih zločina i destabilizacije regije nakon raspada Jugoslavije. Od 2021. godine, interes za ove mjere ponovno je porastao zbog korupcije, ugrožavanja mira i stabilnosti te ruskog utjecaja u regiji.
Među sankcioniranim osobama nalaze se visoki dužnosnici poput predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog, ministara u Vladi Srbije Aleksandra Vulina i Nenada Popovića te bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića. Prema Nephewu, sankcije su usmjerene na aktere koji ugrožavaju stabilnost regije kroz korupciju, narušavanje demokratskih procesa i kršenje ljudskih prava.
Utjecaj sankcija
Najveći broj novih sankcija odnosi se na Milorada Dodika i njegove suradnike. Dodik je prvi put sankcioniran 2017. zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma, a 2022. godine ponovno je uvršten na listu zbog podrivanja institucija BiH, korupcije i etnonacionalističke retorike. Uključujući njega, na OFAC-ovoj listi "EO 14033" nalazi se 76 fizičkih i pravnih osoba, među kojima su i Dodikova djeca Igor i Gorica te brojne povezane tvrtke.
Iako je Dodik na konferenciji za medije u siječnju 2025. izjavio da su sankcije "neuspješne i besmislene," posljedice ukazuju na suprotno. Američke vlasti upozorile su banke u BiH da ne bi smjele poslovati sa sankcioniranim osobama i tvrtkama, što je dovelo do zatvaranja njihovih računa i otežalo financijsko poslovanje. Gorica Dodik je sredinom siječnja 2025. objavila zatvaranje restorana Agape zbog nemogućnosti isplate plaća, a OFAC je u prosincu 2024. sankcionirao i tvrtku Best Service zbog povezanosti s Agapeom.
Dugoročni učinak sankcija
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH istaknula je da sankcije imaju značajan utjecaj na poslovanje i političke odnose u regiji. Financijski pritisak može smanjiti lojalnost unutar političkih struktura, što može dugoročno oslabiti koruptivne mreže.
SAD i dalje koriste sankcije kao sredstvo političkog pritiska, a njihov utjecaj ostaje snažan, posebno u kontekstu financijskih ograničenja za sankcionirane pojedince i tvrtke.
Nema komentara:
Objavi komentar