Bojkot trgovina i svega ostalog daje rezultate, ali što dalje

Stižu i prvi rezultati bojkota trgovina

Porezne uprave bilježe smanjen promet nakon dvodnevnog bojkota. Vlasti i trgovci u Federaciji postigli su dogovor o zaključavanju cijena 50+20 proizvoda od petka. Organizatori poručuju – važno je da se naš glas čuo. Ovo je tek početak, prenosi Federalna.

Šok za trgovce, lekcija za Vladu. Građani su prosvjedovali novčanicima i pokazali da mogu utjecati na one koji donose odluke. Nakon dva dana bojkota, brojke su pokazale pad prometa u trgovinama.

Pada zarada 

Zarada trgovačkih lanaca pada, a vlasti su konačno odlučile poslušati građane. Tako ćemo od petka imati popis od oko 50 namirnica sa sniženim i zaključanim cijenama u Federaciji. Jesu li potrebe građana zadovoljene ovim malim korakom, trebaju procijeniti oni sami. Hoće li i dalje ostavljati novčanike kod kuće ili će se zadovoljiti odlukom koja je već odavno trebala biti donesena? „Vodimo se tim nekim demokratskim principom da su građani ti koje predstavljamo, a ne da mi budemo ti koji će nametati rješenja. Nakon izvještaja Porezne uprave i odluke vlade da snizi i zamrzne cijene 50 proizvoda, vidjet ćemo hoćemo li ostati pri stavu da bojkot traje tri dana, kako smo najavili, ili ćemo ga čak izostaviti ovaj tjedan“, kazao je Suad Đozić, organizator bojkota. 

A dok građani razmišljaju o tome hoće li odustati, struka upozorava – bojkot je poruka, ali ne i trajno rješenje. Glas građana je bitan, čak i presudan za pokretanje promjena. Porezna uprava broji, ali iako su brojke točne, ne broje pravi rezultat. „Gledamo na pogrešno mjesto – cilj nam nije smanjenje prometa, cilj nam je smanjenje cijena. Bojkot je odradio svoju ulogu u smislu da je potaknuo trgovce na pregovore i traženje rješenja, ali mislim da to dugoročno neće riješiti problem“, kaže ekonomski stručnjak Muamer Halilbašić. 

Jasna i jednostavna rješenja 

Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović ističe kako je statistika relativan pojam koji može pokazati što god želimo: „U ovom slučaju mislim da broj fiskalnih računa ili evidentirani fiskalni promet na dan bojkota – nije adekvatan pokazatelj, jer se bojkot prvenstveno odnosio na osnovne životne namirnice, koje su građanima najveći problem. Trgovački lanci nadoknađuju pad prometa tako što podižu marže na proizvode koji nisu pod ograničenjem cijena.“ A rješenja su, barem iz stručne perspektive, jasna i jednostavna.

„Ne treba zaključavati cijene jer to lako može dovesti do nestašice robe, a nemamo robne rezerve kojima bismo mogli pokriti takve situacije. Mnogo je bolja varijanta da se propiše maksimalna marža za osnovne životne namirnice i gotovo“, dodaje Pavlović. Halilbašić ističe i kako je jedan od razloga zašto smo u ovoj situaciji – razgranata mreža trgovina koja će se na neki način morati konsolidirati kako bi se marže smanjile: „Tu je i porezna politika – mora se otvoriti pitanje diferencirane stope PDV-a, gdje ćemo primijeniti nižu stopu PDV-a na egzistencijalne proizvode.“ 

Rješenja postoje za one koji ih traže. Bojkot je dokaz da alat za promjene postoji. No, hoće li ovo biti znak da je moć zaista u rukama građana kada jasno pokažu što doista žele?

Iz porezne kažu

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, 6. veljače ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.

U petak, 7. veljače na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.

U subotu, 8. veljače na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.